Motivacije i barijere za kolektivne akcije

Opći cilj projekta je utvrditi i istražiti motivacije i prepreke za sudjelovanje u različitim oblicima kolektivnih akcija (KA – akcije radi unaprjeđenja interesa vlastite grupe ili/i radi političke solidarnosti) u hrvatskom kontekstu. Pritom je fokus na doživljaju pravednosti i nepravde, percipiranoj efikasnost, osobnim dispozicijama te preprekama za sudjelovanje. Utvrditi ćemo kako hrvatski građani iz opće populacije i članovi udruga razumiju i koja značenja pripisuju kolektivnim akcijama, motivatorima i preprekama kolektivnog djelovanja. Uz provjeru valjanosti višedimenzionalnih konceptualizacija doživljaja društvene pravednosti i nepravde te vjerovanja o efikasnosti akcija, istražiti ćemo njihove uloge te uloge percipiranih prepreka sudjelovanju i osobnih dispozicija (uz kontrolu opće grupne efikasnosti, percepcije nepravde te izraženosti i sadržaja identiteta) u objašnjenju (ne)sudjelovanja u različitim oblicima KA. Primijenit ćemo eksplorativno sekvencijalni nacrt uz korištenje kvalitativne (polu-strukturirani intervjui) i kvantitativne metode (online panel anketa u tri vala) na dvama tipovima uzoraka: reprezentativnom uzorku punoljetnih građana Republike Hrvatske, te prigodnom uzorku članova udruga i građanskih inicijativa. Integracijom spoznaja iz kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja utvrditi ćemo sličnosti i razlike u motivatorima i preprekama za različite oblike kolektivnog djelovanja (normativno, nenormativno mirno i nenormativno nasilno) među građanima i članovima udruga. Uz znanstveni doprinos, rezultati projekta imat će i praktične implikacije za donositelje javnih politika (za programe i politike povezane sa poticanjem građanskog sudjelovanja te prevenciju nasilnih oblika kolektivnog djelovanja) te za voditelje i članove udruga (za privlačenje novih članova, mobilizaciju građana i članova te prijedloge prema donositeljima javnih politika za smanjivanje i uklanjanje prepreka za sudjelovanje u nenasilnim oblicima kolektivnog djelovanja). Voditeljica projekta je Renata Franc, a uz suradnike iz Instituta Pilar (Ines Sučić, Tomislav Pavlović, Marina Maglić, Vanja Dergić, Marko Mustapić, Benjamin Perasović), u radu na projektu sudjeluju i kolege s drugih institucija iz Hrvatske (Zoran Sušanj, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Ana Belajdžić, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Osijek; Ivana Vrselja, Hrvatsko katoličko sveučilište) i inozemstva (Hilary Pilkington, University of Manchester; Roger Soler-i-Marti, Pompeu Fabra University).