Objavljena studija KVALITATIVNI PRISTUP BESKUĆNIŠTVU. Prema inkluzivnijim politikama u Hrvatskoj
Kao 51. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija Lynette Šikić-Mićanović, Paule Greiner i Matije Krizmanića KVALITATIVNI PRISTUP BESKUĆNIŠTVU. Prema inkluzivnijim politikama u Hrvatskoj
Lynette Šikić-Mićanović, Paula Greiner, Matija Krizmanić
KVALITATIVNI PRISTUP BESKUĆNIŠTVU. Prema inkluzivnijim politikama u Hrvatskoj
Biblioteka Studije. – Knjiga 51.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2025. – 242 str.
ISBN 978-953-8404-37-5
Sadržaj
Predgovor
Zauzeto i inovativno istraživanje kao podloga za učinkovit i djelotvoran stambeni program (Gojko Bežovan)
UVOD
METODA
REGULACIJA, KRIMINALIZACIJA I PENALIZACIJA BESKUĆNIŠTVA U HRVATSKOJ
Administracija i dokumenti – regulacija beskućništva u Hrvatskoj
Kriminalizacija beskućništva – skitnja i remećenje javnog reda i mira
Penalizacija i susreti s policijom
SOCIJALNA SKRB I USLUGE U BESKUĆNIŠTVU U HRVATSKOJ
Definiranje, brojenje i intersekcionalnost beskućništva
Evidencija i dokumentacija
Obavljanje i granice djelatnosti socijalne skrbi
Financiranje
Susreti sa socijalnim radnicima i drugim javnim službenicima
Izazovi zaposlenika u socijalnom sustavu i iskustva osoba u beskućništvu
Socijalne usluge – izazovi i kvaliteta
Kompleksne potrebe osoba u beskućništvu
BESKUĆNIŠTVO U PERSPEKTIVI ZDRAVLJA I PREŽIVLJAVANJA
Zdravstveno osiguranje i pristup zdravstvenim uslugama
Diskriminacija pri pristupu zdravstvenim uslugama
Problemi s fizičkim i mentalnim zdravljem kao put prema beskućništvu
Fizičko i mentalno zdravlje u beskućništvu
IZLAZI IZ BESKUĆNIŠTVA
Stanovanje
Institucionalizacija
Zaposlenje
ZAKLJUČNE NAPOMENE
PREPORUKE POLITIKAMA I PRAKSAMA U RADU S OSOBAMA U BESKUĆNIŠTVU
Literatura
Zahvale
Sažetak
Summary
O autorima
Iz recenzija
Knjiga je kao i istraživanje pomno i pažljivo osmišljena. Vrijedan je doprinos istraživanju beskućništva u domaćoj znanosti jer dok vješto korespondira sa svjetskom produkcijom recentnih radova o beskućništvu u društveno-humanističkoj perspektivi, nenametljivo sugerira usporedno osluškivanje glasova »odozdo« koji se kroz cijeli tekst sučeljavaju s postojećim okvirima nesavršenih, neujednačenih i nejasnih socijalnih politika. Kvalitativan pristup i etnografsko istraživanje omogućilo je dubinske uvide u problematiku beskućništva, a angažirano primjenjiv pristup konstruktivnu studiju kakvih nedostaje u okviru društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj.
Dr. sc. Melanija Belaj, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Djelo otvara nekoliko novih i aktualizira postoje znanstvene principe. Prvi princip koji knjiga obilato prati jest princip djelovanja utemeljenog na dokazima (engl. evidence-based), odnosno, povezano s time je pitanje primjenjivosti nalaza društvenih istraživanja. Dakle, autori knjige ne samo da istražuju, oni i na temelju istraživanja predlažu neka rješenja. Nadalje, u knjizi na beskućnike gledaju kao na eksperte – što i oni jesu – stručnjake u preživljavanju u nemogućim uvjetima, te im se tako daje glas. Time je i istraživanje zagovorno, ali i vraća dostojanstvo i ne osuđuje ovu skupinu koja je inače dosta stigmatizirana. Dakle, na neki način znanstveni diskurs koji se inače smatra superiornim (u mnogim modernim društvima znanstvenici imaju značajnu simboličku moć) povezuju s jednom marginalnom skupinom, te ih tako ojačavaju i njihovu temu »guraju« u javno polje s drugim društveno relevantnim temama.
Dr. sc. Marica Marinović Golubić, Fakultet hrvatskih studija, Odsjek za sociologiju
