Dinamika i izazovi migracije, re-migracije i imigracije u Republici Hrvatskoj

U istraživačkome je fokusu interdisciplinarnog projektnoga prijedloga Republika Hrvatska koja je postala članicom EU 1. srpnja 2013. godine. Uzimajući u okvir promatranja historijsku sliku kako je Hrvatska svojevrsni bazen migracije, re-migracije i imigracije te se kontinuirano odvija cirkulacija radne snage, od 1945. – do današnjih dana, projektne aktivnosti će se fokusirati na poziciju nakon promjene ulaskom Hrvatske u Europsku uniju koje su se dogodile i prisutne su na hrvatskom prostoru kao i na tržištu rada. Promjene su nastale naglom ekspanzijom pristupa tržištu rada u zemljama EU, ali i u Hrvatskoj kao i globalnom situacijom nastalom zbog pandemije bolesti COVID-19. Istraživačka baza planirane projektne aktivnosti su migranti, re-migranti i imigranti koji cirkuliraju na tržištu rada hrvatskim i prostorom EU. Projektni tim je sastavljen od 11 znanstvenika (8 s Instituta Ivo Pilar, 2 s IMIN-a, 1 s Instituta za slovensko inseljenstvo in migracije iz Ljubljane te 2 suradnice (Hrvatski povijesni muzej i HRT). Tijekom trajanja projekta (2024.-2028.) radnim planom planirana je provedba nekoliko istraživanja fokusiranih na tri istraživačke teme pri čemu će biti primijenjene različite metode: analiza znanstvene literature, analiza statističke dokumentacije, GIS analiza, analiza povijesne građe i arhivskog materijala, anketno istraživanje, polustrukturirani intervjui, fokus grupe, studije slučaja (Njemačka, Slovenija). Osim afirmiranja interdisciplinarnosti i podizanja znanstvene izvrsnosti, ciljevi projekta su: razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture, rad i suradnja na aktivnostima od nacionalnog značenja, promicanje kulture jednakosti i ravnopravnosti te popularizacija znanosti i umjetnosti. Projekt obuhvaća tri istraživačke teme: 1) Dinamika i izazovi migracije – fokus prve istraživačke teme je na istraživanju migracija od 2013. do recentnog razdoblja, detektirati u kojoj mjeri su se promijenile pozicije i promišljanja hrvatskih građana po pitanju migracija prema EU što je prvi jedinstveni doprinos istraživanju. Istražiti će se „high-skilled“ i „brain drain/gain“ migracije te cirkularna mobilnost koja obuhvaća i ciklus od jeftine radne snage do poželjne radne snage, a koju u najvećoj mjeri zagovaraju zemlje EU, ranije kao izvor jeftine radne snage, a sada kao izvor potrebne ukupne radne snage. Nova digitalna era ne poznaje granice zapošljavanja i pojedinci koji koriste resurse digitalne ere nadilaze kulturološke, političke, ekonomske i fizičke granice. Istražit će se u kojoj mjeri Hrvatska konkurira ili može konkurirati zapadnijim članicama po pitanju znanja, transfera znanja, tehnologije, zapošljavanja i digitalnih nomada kroz stvaranje virtualnih sfera, virtualne mobilnosti te fizičko nenapuštanje mjesta prebivališta, ali mogućnosti stalne promjene radnog okruženja. Jedinstveni doprinos će biti i u kojoj mjeri digitalna era može olakšati uspostavu transnacionalnog ili nadnacionalnog identiteta koji je EU potreban radi političke stabilnosti i političke budućnosti? 2) Povratne migracije – remigracija -fokus druge istraživačke teme je na istraživanju povratnih migracija, iskustava motivacije povratka, dobrih prilika i izazova povratnika/ica kao aktivnih sudionika u hrvatskom društvu s ciljem promicanja nacionalnog i općeg dobra te razvoja zajednica u koje se vraćaju. Istražit će se paralelno dinamika emigracije te remigracije između RH i Njemačke. Ukazati će se na vrijedan potencijal u vidu razvoja koncepta digitalnih nomada i virtualne mobilnosti kroz analizu povratnih migracija. Jedinstveni doprinos će biti kontribucija povratnika u razvojne procese Hrvatske te će se predložiti model/i povratka u RH. 3) Imigracija – s i bez zakonskog odobrenja – fokus treće istraživačke teme je na radnu snagu s dozvolama i na ilegalne – ne registrirane migrante koji mogu stvoriti u okviru socijalnih i ekonomskih posljedica brojne izazove u hrvatskom društvu. Istražiti će se imigracija radne snage od ulaska RH u EU i nezakoniti prelasci državne granice RH, utjecaj suvremenih migracija i ljudi u pokretu u hrvatsko društvo te društveno-političke i zakonodavno-normativne promjene do kojih dolazi uslijed kontrole, praćenja i legaliziranja iregularnih migracija na teritoriju RH. Jedinstveni doprinos je geografska distribucija migranata unutar hrvatskog državnog teritorija te procjena kratkoročnih i dugoročnih demografskih posljedica radnih, odnosno ilegalnih migracija. Članovi projektnog tima DinamiRH (dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, voditeljica projekta, i suradnici: dr. sc. Dražen Živić, dr. sc. Nenad Pokos, dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, dr. sc. Ivo Turk, dr. sc. Marija Geiger Zeman, dr. sc. Caroline Horstein-Tomić, dr. sc. Sandra Cvikić (svi iz Instituta Ivo Pilar), dr. sc. Nikola Šimunić (Institut za istraživanje migracija), dr. sc. Ana Malnar (Institut za istraživanje migracija), dr. sc. Kristina Toplak (Inštitut za slovensko inseljenstvo in migracije), dr. sc. Iva Čulina (Hrvatska radiotelevizija), Magdalena Vrbanec, prof. (Hrvatski povijesni muzej), dr. sc. Monika Balija (Fakultet Hrvatskih studija) i dr. sc. Mario Bara (Hrvatsko katoličko sveučilište).