Dr. sc. Inga Tomić-Koludrović: „Ne možemo govoriti o kraju braka kao institucije“, 19. 5. 2022.

Večernji list u tiskanom i online izdanju 19. svibnja 2022. objavljuje prilog Dijane Jurasić pod naslovom „Kriza braka u EU: najmanje vjenčanja u Italiji i Irskoj“ u kojem dr. sc. Inga Tomić-Koludrović komentira Eurostatove podatke o brakovima u Europskoj uniji

– Večernji list: Zašto u EU izumire institucija braka? Objavljena je statistika po državama: Evo kako stoji Hrvatska, 19. 5. 2022.

Kriza braka u EU: najmanje vjenčanja u Italiji i Irskoj

Stopa sklopljenih brakova u EU bila je 1964. godine 8, a u 2020. pala je na 3,2. Hrvatska je negdje u sredini ljestvice. Najviše se vjenčaju Mađari. Razvoda je najmanje na Malti, a najviše u Letoniji, Litvi i Danskoj

HRVATSKA je negdje u sredini ljestvice jer smo 2020. imali 3,75 sklopljenih brakova na 1000 stanovnika. U odnosu na prijašnje godine i 2019. kad smo imali 4,6 brakova na 1000 stanovnika, i mi smo doživjeli pad jer smo do 2020. imali u prosjeku 20.000 sklopljenih brakova godišnje, a 2020. tek 16,7 tisuća

Brak uzdrmali ekonomska nesigurnost i COVID kriza, a u Hrvatskoj i iseljavanje mladih

Pandemija, ali i rast broja izvanbračnih zajednica posljednjih desetljeća doveli su do rekordno niske stope sklopljenih brakova na 1000 stanovnika u EU od 3,2. Najmanje brakova sklapa se u Italiji, Portugalu, Španjolskoj i Irskoj, a najviše u Mađarskoj, Letoniji, Litvi i Danskoj. Dok je davne 1964. stopa sklopljenih brakova na 1000 stanovnika iznosila 8, u 2020. pala je na 3,2, prema podacima Eurostata, i niža je od pretpandemijske 2019. (4,3). Iako se u šest desetljeća stopa razvoda na 1000 stanovnika udvostručila, povećavši se s 0,8 na 1,6, zanimljivo je da se u posljednjem desetljeću broj razvoda u EU smanjuje jer je 2010. stopa razvoda na 1000 stanovnika iznosila 1,9.

Ni brak ni posao za cijeli život

Razvodi su, čini se, doživjeli svoj vrhunac u EU, a parovi koji ih ne žele iskusiti skloniji su izvanbračnim zajednicama ili životu na odvojenim adresama. Najviše stope brakova na 1000 stanovnika u 2020. imaju Mađarska (6,9), Letonija (5,6), Litva (5,5), te Danska (4,89), a najniže Italija (1,6), Portugal (1,8) te Španjolska i Irska (1,9). Rekorderi Mađari tako imaju vjenčanja skoro kao i davne 1964.

Hrvatska je negdje u sredini ljestvice jer smo 2020. imali 3,75 sklopljenih brakova na 1000 stanovnika. U odnosu na prijašnje godine i 2019. kad smo imali 4,6 brakova na 1000 stanovnika, i mi smo doživjeli pad jer smo do 2020. imali u prosjeku 20.000 sklopljenih brakova godišnje, a 2020. tek 16,7 tisuća.

Dok se i na Zapadu pokazalo da ljudi i zbog ekonomske nesigurnosti i COVID krize manje sklapaju brakove, Hrvatska ima i dodatni problem što joj na naplatu dolazi iseljavanje mladih. Ispred nas i iznad prosjeka EU po stopi brakova su sve razvijenije zemlje poput Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Finske, Poljske…

– Već dugo pada postotak sklopljenih brakova, ali ne možemo govoriti o kraju braka kao institucije jer se mijenjaju načini na koje se ljudi vezuju. Mladi su danas svjesni da neće imati jedan posao za cijeli život i da će isto tako teško zadržati jedan brak cijeli život. I zato neki svjesno biraju izvanbračne zajednice. Od druge demografske tranzicije 60-ih bilježi se u zapadnim zemljama manje sklopljenih brakova, sve veći broj razvoda i kohabitacijskih veza, povećanje broja jednoroditeljskih obitelji i veza u kojima partneri žive na odvojenim adresama te manji broj rođene djece i kasniji ulazak u brak. Sve je to dovelo u pitanje tradicionalne obrasce obiteljskih uloga i interakcija u većini zapadnih zemalja pri čemu su vidljive razlike između, primjerice, nordijskih zemalja u kojima se od 1960-ih do 1990-ih bilježio manji postotak sklopljenih brakova i veći postotak razvoda, što se oglašavao kao “kraj obitelji” ili barem kraj “zlatnog doba obitelji”. Danas je jasno da se to ipak nije dogodilo jer postoci sklopljenih brakova i razvoda variraju u različitim dijelovima Europe. Pokazalo se da je na te trendove, osim religijskih tradicija, utjecao i raspad socijalizma i ekonomske okolnosti, posebno ekonomske krize. Nekada primjetno veći postotak sklopljenih brakova i manji postotak razvoda u zemljama juga EU u odnosu na nordijske zemlje koji se tumačio katoličkom matricom i snažnijom ulogom Crkve, sada se promijenio jer su ekonomske poteškoće s kojima su se suočavali mladi u tim zemljama doprinijeli sve kasnijem napuštanju roditeljskog doma, kasnijem zapošljavanju i ulasku u braku i općenito opadanju stope sklopljenih brakova – tumači sociologinja prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović.

S druge strane liberalna Danska ubraja se u zemlje s najvećim stopama sklopljenih brakova, ali i razvoda u EU. Inače, Danska se ubraja i u najsretnije zemlje svijeta.

– Tu zemlju obilježava refleksivna modernost od koje se u području partnerskih veza traži od partnera povjerenje i uvažavanje. Ne očekuje se od partnera da održavaju brak ako izostane takav tip veze pa otuda i veći postotak razvoda. Ne određuje brak više bračni ugovor, nego upravo takva “čista veza”, kako je naziva sociolog Anthony Giddens, u kojoj se ne tolerira bračna nevjera ni neravnopravan međusobni odnosi. Otuda u Danskoj visoke stope i brakova i razvoda – govori Tomić-Koludrović.

Mađarska danas ima najveću stopu brakova u EU uz postsocijalističke zemlje, Letoniju i Litvu.

– Raspad socijalističkog sustava u mnogim je zemljama tzv. istočnog bloka u rodnim odnosima rezultirao retradicionalizacijom obiteljskih i bračnih odnosa. Mađarska se retradicionalizirala i konzervatizirala u odnosu na socijalističko razdoblje i Dansku
i Irsku koje su sklonije “čistim vezama”. Na pad sklopljenih brakova u Hrvatskoj je, pak, utjecalo i iseljavanje, ali i procesi individualizacije i refleksivne modernosti koji se bilježe posljednjih desetljeća, posebno nakon ulaska u EU – smatra sociologinja.

Obiteljski obrasci

Kad je riječ o razvodima, u EU je 2020. bilo 1,6 razvoda na 1000 stanovnika, a u Hrvatskoj 1,27. Najmanje razvoda je na Malti (0,5 razvoda na 1000 stanovnika) te Sloveniji (0,8), dok su najveće stope razvoda zabilježene u Letoniji, Litvi i Danskoj (2,7), Švedskoj (2,5) i Finskoj (2,4). Ispod prosjeka EU su po stopi razvoda osim nas i, primjerice, Italija, Poljska, Mađarska, Slovačka, Bugarska, Rumunjska, a malo iznad prosjeka EU su Austrija (1,67) i Njemačka (1,7) te više Češka (2). U Sloveniji je stopa brakova (2,48) niža nego kod nas jer su skloniji izvanbračnim zajednicama, ali imaju i nižu stopa razvoda.

– Slovenija povijesno ima dugu sklonost mladih izvanbračnim zajednicama i ranijem napuštanju roditeljske kuće u odnosu na Hrvatsku. Zbog usporedbe među zemljama često se zanemaruju razlike unutar pojedine zemlje ili regije te razlike u klasnom položaju, etničkoj ili religijskoj pripadnosti. U agrarnim regijama EU tradicionalna koncepcija obitelji još je dominanta, pa čak i u zemljama koje su posljednjih desetljeća svjedočile postupnoj liberalizaciji i pluralizaciji bračnih obrazaca i predvodile trendove detradicionalizacije obitelji. Iako se ljudi sve više suzdržavaju od dugoročnih obveza vezanih uz brak i stvaranje partnerstva, vidljivi su i trendovi ponovne standardizacije obiteljskih obrazaca. No značajna je raznolikost u opsegu i tempu kojim su se ti novi obrasci pojavili u Europi, posebno između EU zemalja iz bivšeg sovjetskog bloka i nordijskih. Druge zemlje su između ta dva ekstrema, ali i među njima ima razlika. Iako su se alternative tradicionalnom braku proširile na izvanbračne veze, iako je samohrano majčinstvo znatno manje stigmatizirano nego ranije, najčešća obiteljska formacija je i dalje heteroseksualna nuklearna obitelj. Povijesno gledajući, europski obiteljski obrasci nikada nisu bili identični.

Zapadni dio karakterizirao je kasniji ulazak u brak i roditeljstvo, veća razina autonomije u odnosima, veći postotak neudanih odraslih i nevjenčanih majki te niža smrtnost dojenčadi. U istočnoj Europi prevladavala je proširena patrijarhalna obitelj, rani brakovi, rano rađanje, veliki broj djece i visoka stopa smrtnosti djece. U međuvremenu se i stanovništvo većine EU katoličkih zemalja sekulariziralo, ali kontinuirano protivljenje Vatikana razvodima utječe i na veću formalnost i stabilnost u obiteljskim formacijama u zemljama gdje je religijski utjecaj Katoličke, ali i Pravoslavne crkve veći – zaključuje Tomić-Koludrović.

Dr. sc. Inga Tomić-Koludrović

Područni centar Split

Također provjeri

Predstavljanje knjige ddr. sc. Miljenka Brekala PARADRŽAVA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA; Osijek, 17. 11. 2022.

U povodu obilježavanja godišnjice pada Vukovara, 17. studenoga 2022. održalo se predstavljanje knjige ddr. sc.… Pročitaj više o Predstavljanje knjige ddr. sc. Miljenka Brekala PARADRŽAVA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA; Osijek, 17. 11. 2022.