Dr. sc. Dražen Živić: Podijeljeno društvo ne može računati na bolje demografske parametre, 7. 1. 2022.

Glas Slavonije u tiskanom i online izdanju objavljuje 7. prosinca 2022. prilog Tomislava Prusine s komentarima dr. sc. Dražena Živića pod naslovom “Ne bi bilo iznenađenje da se pokaže kako je u 30 godina izgubljeno milijun stanovnika”

– Glas Slavonije: Ne bi bilo iznenađenje da se pokaže kako je u 30 godina izgubljeno milijun stanovnika, 7. 1. 2022.

POPIS I DEMOGRAFIJA PRIORITETNE TEME U OVOJ GODINI
Ne bi bilo iznenađenje da se pokaže kako je u 30 godina izgubljeno milijun stanovnika
Dražen Živić: Podijeljeno društvo ne može računati na bolje demografske parametre

Jedna od tema koja je prošle godine izazvala iznimni interes hrvatske javnosti, a da nije vezana uz epidemiju, sigurno je bila popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj. Valja, međutim, konstatirati kako će to biti tema o kojoj će se govoriti, raspravljati i analizirati i u ovoj godini, nakon što budu objavljeni prvi službeni rezultati popisa. Tada ćemo saznati koliko Hrvatska zapravo ima stanovnika, i jesu li dosadašnja nagađanja o tome da ih je manje od četiri milijuna bila točna.

U uvjetima pandemije u organizacijskom i tehničkom smislu provedba popisa bila je iznimno zahtjevna, tvrdi glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković, no, iznimnim trudom popisivača i ostalih sudionika popisa 2021., njih gotovo 9500, koji su predano radili u posebno teškim epidemiološkim uvjetima posao je uspješno završen.

Provesti kontrole

Ravnateljica DZS-a posebno je ponosna na prvu fazu provedbe popisa gdje se više od 1,637.000 građana, što je više od 40 posto ukupnog broja stanovnika, samostalno popisalo putem portala e-Građani. “Druga faza provedbe popisa 2021., odnosno terensko popisivanje, predstavljalo je znatno veći izazov, jer je od primarne važnosti bilo osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu svih građana i sudionika popisa. Stoga se, kao uvjet za terensko popisivanje, koje je uključivalo bliski kontakt popisivača i građana, uvelo obvezno posjedovanje EU digitalne COVID potvrde za popisivače i kontrolore, zbog čega je određeni broj popisivača u zadnji tren odustao. Bilo je odustajanja i iz raznih drugih razloga s čime je DZS računao u procesu pripreme popisnih aktivnosti”, kaže Brković. Ravnateljica najavljuje objavu prvih rezultata već sredinom siječnja 2022.

“Prije objave prvih rezultata popisa 2021. potrebno je provesti određene logičke i računske kontrole prikupljenih podataka. Između ostaloga, potrebno je prekontrolirati postoje li osobe koje su dvostruko popisane, provesti kontrolu OIB-a, utvrditi jesu li popisane osobe stanovnici RH u skladu s metodologijom, provesti kontrolu adresnih podataka, kao i osnovnu kontrolu broja stanova. Konačni rezultati bit će objavljeni u skladu s rokovima koji će biti definirani programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka”, zaključuje Brković.

Rezultate popisa s velikim interesom očekuju u gotovo svim društveno-ekonomskim područjima, tako i Dražen Živić, demograf s Instituta “Ivo Pilar”, u Vukovaru, koji kaže da je prošlogodišnji popis donio neke novine u načinu i metodologiji popisivanja. Smatra, međutim, da se već kod popisa 2011. godine, a tako je i s ovim posljednjim popisom, stvorilo jedno političko ozračje koje popisi ne traže, niti im ih treba dati. “Popisom se prikupljaju podaci relevantni za funkcioniranje države i planiranje njezinog razvoja, dakle ne bi trebali imati političku konotaciju. Postoji određena rezerva, ili opasnost da se i rezultati popisa iz 2021. počnu tumačiti ne iz stručnog i znanstvenog konteksta, nego iz političkog. To ne bi bilo dobro, jer time dovodimo u pitanje pouzdanost i vjerodostojnost prikupljenih rezultata. Naime, sve ono što s tim rezultatima trebamo raditi, planirati, istraživati…, pada pomalo u drugi plan. Koliko će to tako biti i hoće li rezultati popisa ukazivati na vjerodostojnost, ovisit će i o činjenici koliko će brzo i efikasno DZS te podatke obraditi i objaviti. Što to bude brže i na kvalitetniji način, vodeći računa i o detaljnim podacima, to će, ne samo znanstvena nego i šira javnost, imati bolji odnos prema njima i smatrat će ih pouzdanijima”, kaže Živić.

Iako službeni podatci o rađanju i umiranju te migracijama stanovništva za prošlu godinu još nisu objavljeni, naš sugovornik nema sumnje da su vitalni trendovi o bioreprodukciji stanovništva i dalje nepovoljni te da su nastavak i produljenje negativnih trendova od ranijih godina.

Nastaviti trendove

“Valja podsjetiti da je Hrvatska u prirodnoj depopulaciji kontinuirano od 1991. godine. Kada su u pitanju migracije, podaci za 2020. godinu već su pokazali značajno ublažavanje negativne migracijske bilance u odnosu na prethodne godine. Djelomice se to može tumačiti smanjenom mobilnosti zbog pandemije, ali za očekivati je da je negativna migracijska bilanca i dalje prisutna. U svakom slučaju mi smo zemlja koja stanovništvo gubi i prirodnim i mehaničkim putem te nastavljamo sve one negativne demografske trendove koje smo bilježili u zadnjih 30-ak godina, što je Hrvatsku dovelo na razdjelnicu između nešto manje od četiri milijuna stanovnika, što je u odnosu na 1991. značajno smanjenje. Ne bih se iznenadio da rezultati popisa pokažu kako je Hrvatska u zadnjih 30 godina izgubila milijun stanovnika”, tvrdi Živić.

Prema njegovim prognozama, i u ovoj će se godini demografski trendovi nastaviti s većim ili manjim intenzitetom u odnosu na dosadašnje, pa ne treba očekivati senzacionalne pomake. “Bili bismo svakako zadovoljni kada bi bar u nekim dimenzijama demografske dinamike došlo bar do usporavanja negativnih trendova, a to bi već bio određeni znak da se u budućnosti zapravo može računati i na jačoj stabilizaciji negativnih trendova, odnosno njihovom ublažavanju i usporavanju. To sve, uz osmišljavanje i provedbu širokog spektra mjera demografske politike iz različitih područja, svakako podrazumijeva da se i ovo društvo i država počnu graditi i upravljati njima na temelju poruka koje vode zajedništvu, odnosno uklanjaju podjela. Podijeljena društva po bilo kojoj osnovi, lijevi – desni, cijepljeni – necijepljeni, zdravi – bolesni…, disfunkcionalna su te ne mogu računati na bolju perspektivu razvoja, pa ni na bolje demografske parametre”, zaključuje Živić.

Lidija Brković, ravnateljica DZS-a

Prije objave prvih rezultata popisa potrebno je provesti određene logičke i računske kontrole prikupljenih podataka. Između ostaloga, potrebno je prekontrolirati postoje li osobe koje su dvostruko popisane, provesti kontrolu OIB-a i drugo.

SLABA REPRODUKCIJA RADNE SNAGE

Demograf Dražen Živić tvrdi kako Hrvatska ima i jako poremećenu strukturu po radnoj sposobnosti. “Iz radno sposobne dobi izlazi sve veći broj stanovnika i odlazi u ekonomski neaktivnu dob, znači mirovinu, a s druge strane imamo sve manji priljev mladog stanovništva u radno sposobnu dob. Gotovo je dvostruko veći broj onih koji izlaze iz radne dobi od onih koji ulaze u radnu dob. U tom kontekstu vrlo je slaba mogućnost reprodukcije radne snage. Nama će se u idućim godinama, demografski gledano, stvoriti velika praznina na tržištu rada, jer ih neće imati tko popunjavati od vlastitog stanovništva, s obzirom na poremećene dobne strukture. Poremećene su strukture s obzirom na školsku dob, lako je pratiti što se događa s upisima u prve razrede osnovnih škola, s brojem upisanih u srednje škole i fakultete. Svugdje su prisutni značajni debalansi upravo zbog niskog nataliteta, malog priljeva djece, a onda i iseljavanja cijelih obitelji. Starost je bitan čimbenik koji određuje i buduća demografska kretanja”, kaže Živić.

ŠIRA STRATEGIJA

”Hrvatska je demografski u takvoj situaciji da ne može računati kako će u četiri godine bilo što demografski efikasno napraviti, ali mora računati na dugotrajnost tih mjera, možda i na njihovu trajnu provedbu”, pojašnjava Živić novu mjeru hrvatske Vlade “Biram Hrvatsku”, dodajući da je u tom kontekstu svaka aktivnost dobrodošla samo ako je dio široke strategije provedbe različitih mjera i aktivnosti. “I ovo je korisna stvar samo ako je nadogradnja dobro utemeljenih mjera i aktivnosti na nižoj razini promatranja. Ako biste potaknuli nekoga da se vrati iz iseljeništva, ili da se unutar zemlje preseli, osim financijskog poticaja, koji može doći kao nadogradnja svega onoga što je odrađeno prije, može imati pozitivne efekte samo ako se uspostavio temelj, a to znači radno mjesto, lakše rješavanje stambenog pitanja, porezne olakšice, rješavanje institucionalne skrbi za djecu”, smatra Živić.

Dr. sc. Dražen Živić

Područni centar Vukovar

Također provjeri

Dr. sc. Sara Ursić: Aspekti gerilskog vrtlarenja, 23. 10. 2022.

HINA 23. listopada 2022. u prilogu Barbare Sokić pod naslovom “Fenomen gerilskog vrtlarstva nije zaobišao… Pročitaj više o Dr. sc. Sara Ursić: Aspekti gerilskog vrtlarenja, 23. 10. 2022.