Dr. sc. Danijel Vojak o Nacionalnom planu za Rome te o povijesti otpora Roma u Drugom svjetskom ratu
Portal Udar.net 29. rujna 2021. objavljuje izjavu dr. sc. Danijela Vojaka u postu pod naslovom “Hrvatska vlada donijela novi strateški dokument za poboljšanje položaja Roma” a portal Booksa.hr 11. listopada 2021. u postu „Kako se pisao (romski) otpor?“
– Udar.net: Hrvatska vlada donijela novi strateški dokument za poboljšanje položaja Roma, 29. 9. 2021.
Probleme naglašava i poznati povjesničar Danijel Vojak s instituta „Ivo Pilar“ u Zagrebu, koji se sustavno bavi romskom poviješću i koji podsjeća da je stigmatizacija Roma, kao vječitih stranaca koji svojim asocijalnim životom opterećuju društvo, povijesni europski problem. Problem, koji nažalost u mnogim europskim zemljama traje do danas, umjesto civilizacijskog diskursa koji bi Rome uključivao čuvajući njihovu posebnost, jezik, kulturu i povijest. Upravo stoga Vojak smatra izuzetno važnim da se romski problemi ne gledaju samo kao zasebni romski problemi već da njihovo rješavanje traži pozitivnu interakciju romskog i većinskog stanovništva, jer bez toga, napretka i promjena će biti, ali ozbiljni pomaci nisu realni.
– Booksa.hr: Kako se pisao (romski) otpor?, 11. 10. 2021.
Dio istraživanja za knjigu koji se tiče područja bivše Jugoslavije radio je Danijel Vojak, viši znanstveni suradnik na Institutu Ivo Pilar i dugogodišnji istraživač povijesti Roma, posebice romskog stradanja u Drugom svjetskom ratu. Vojak je jedan od autora Priručnika za učitelje i nastavnike Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941.-1945., kao i rada Otpor Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata na području okupirane Kraljevine Jugoslavije, 1941. – 1945., te brojnih drugih znanstvenih radova.
“Na ovom projektu sudjelovalo je desetak znanstvenika iz Europe. Za područje Nezavisne Države Hrvatske, a kasnije i za zemlje bivše Jugoslavije, bio sam pozvan da sudjelujem kao istraživač. O tematici sudjelovanja Roma u antifašističkom pokretu otporu započeo sam se baviti nekoliko godina ranije. Nije mi poznato da se netko od hrvatskih ili drugih povjesničara bavio ovom tematikom. U kontekstu mojih istraživanja povijesti Roma na hrvatskom područjima, napose za vrijeme Drugog svjetskog rata, tema otpora Roma nametnula se po svojoj važnosti za cjelovito razumijevanje ove kompleksne tematike”, govori Vojak za Booksu o knjizi Promišljanje otpora Roma kroz povijest: priče o snazi i hrabrosti.
Priča nam kako je većinu podataka o sudjelovanju Roma u antifašističkom otporu pronašao u hrvatskim arhivima, knjižnicama i muzejima. Zatim je analizirao relevantnu literaturu, unutar koje se samo na marginama spominjalo sudjelovanje Roma u antifašističkom otporu. “Nažalost, ono što sam primijetio kao značajan problem jest izostanak sjećanja samih preživjelih Roma. Tu je hrvatska historiografija, kao i većina europskih historiografija, značajno podbacila, jer je nakon završetka Drugog svjetskog rata romsko genocidno stradanje bilo potisnuto na margine historiografskog interesa. U tom kontekstu nisu bila sustavno zabilježena sjećanja preživjelih Roma. Danas, 76 godina od završetka Drugog svjetskog rata gotovo da i nemamo više preživjelih Roma. Time smo izgubili živu riječ romskih žrtava”, kaže Vojak.
Govori nam i o razlozima zanemarenosti ove teme u europskim historiografijama. “To je bio odraz pasivnog i distanciranog, nedovoljno empatičnog stava europskih društava prema Romima, koji sami nisu imali podršku matične države (i njenih znanstvenih i drugih institucija), niti su imali snažnu intelektualnu jezgru iz koje bi mogla doći inicijativa za sustavno istraživanje. Upravo su romski intelektualci bili ti koji su prvi došli na udar nacističke genocidne politike prema Romima, kao što to pokazuje slučaj s Romima u predratnoj i ratnoj Poljskoj. Zanimljivo je navesti kako se u nekim državama, često se tu spominje primjer Zapadne Njemačke, sve do 1960-ih nije službeno priznavalo da su nacisti vodili genocidnu politiku prema Romima. To će se početi primjetno mijenjati tek 1982. kada je njemački kancelar Helmut Schmidt službeno priznao nacistički genocid nad Romima i Sintima”, objašnjava Vojak.
