Dr. sc. Marina Maglić za Glas Slavonije o klimatskim promjenama iz perspektive društvenih znanosti; 11. 7. 2026.
U Magazinu Glasa Slavonije, u sklopu teme tjedna „Što se događa s klimom?”, objavljen je prilog dr. sc. Marine Maglić o klimatskim promjenama iz perspektive društvenih znanosti – o tome kako ih građani razumiju, kako se prema njima afektivno i politički odnose te što iz toga proizlazi za javnu komunikaciju i društveno djelovanje
Dr. sc. Marina Maglić istaknula je da je važno razlikovati dva pitanja: jedno je pitanje samih klimatskih promjena, za koje postoji vrlo snažno znanstveno utemeljenje, a drugo pitanje načina na koji se o njima komunicira u javnosti i medijima. Senzacionalističko i dramatizirajuće uokvirivanje klimatskih promjena, kao i njihova politizacija, ne pridonose kvalitetnom razumijevanju problema. Dr. sc. Maglić govorila je o važnosti razlikovanja kratkoročnih vremenskih oscilacija od dugoročnih klimatskih trendova, znanstvenom konsenzusu o ljudskom utjecaju na globalno zagrijavanje te ulozi medija, dezinformacija i kognitivnih procesa u oblikovanju stavova javnosti.
Posebno se osvrnula na mlade, koje ne bi opisala kao nezainteresirane. Nalazi istraživanja koje je provela s dr. sc. Tomislavom Pavlovićem i dr. sc. Renatom Franc upućuju na to da su srednjoškolci obuhvaćeni istraživanjem u prosjeku bili osviješteni o važnosti klimatskih promjena i iskazivali spremnost za prookolišna ponašanja. Istodobno je istaknula da se mladi često nalaze u raskoraku između svijesti o ozbiljnosti problema i osjećaja da ne znaju što konkretno mogu učiniti ili da njihovo djelovanje neće imati učinka.
Govoreći o politizaciji klimatskih promjena, dr. sc. Maglić naglasila je da političari mogu utjecati na javnu raspravu, povjerenje u znanost i klimatske politike, ali ne mogu promijeniti ono što znanstveni nalazi pokazuju. U demokratskim je društvima legitimno raspravljati o tome koje su politike najučinkovitije, najpravednije i izvedive. Problem nastaje kada se osporavanjem dobro utvrđenih činjenica, dezinformacijama i poticanjem ideoloških podjela stvara pogrešan dojam da se znanstvena zajednica temeljno spori oko pitanja je li globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem.
Klimatske promjene nisu samo prirodoznanstveno nego i društveno pitanje. One otvaraju pitanja povjerenja, nejednakosti, političke volje, kolektivnog djelovanja i međugeneracijske pravednosti. Individualne navike nisu nevažne, ali najveće promjene zahtijevaju sustavno i koordinirano djelovanje institucija, industrija, gradova, država i međunarodne zajednice. Kada građani vide da njihovo djelovanje ima smisla, da postoje jasne politike i da institucije rade svoj dio posla, veća je vjerojatnost da će se uključiti.
Navedenim se pitanjima, među ostalim, bave znanstvenici Instituta Pilar u sklopu projekta DISINFO klima – Uloga dispozicija i izloženosti informacijama u kontekstu klimatskih promjena.
