Pogranični razvoj na prostoru između Une i Jadrana: od habsburške Vojne krajine do schengenskoga ruba EU

Lički i primorski krajevi između Une i Jadrana dvaput su iskusili razvoj na koji je značajno utjecala međunarodna granica: prvi put u habsburškoj Vojnoj krajini (od 16. stoljeća do 1881.) i drugi put tijekom posljednjih 30 godina s nastankom neovisne Republike Hrvatske i njezinim ulaskom u Europsku uniju i schengenski prostor. Na tome području u 18. i 19. stoljeću vladao je specifičan način obrane i vojne uprave koja se protezala od Jadrana do Karpata. Rubnost i graničnost sa svime što se pod tim podrazumijeva bitne su značajke i suvremenosti na tome prostoru. Arhivskim istraživanjem u ustanovama koje sadrže povijesne izvore za ovu temu, nastojat će se rekonstruirati ondašnji život ljudi na tome području. Posebno će se terenski istraživati fenomen suvremene pograničnosti, kako prostorno tako i organizacijski da bi se dobila jasnija slika i potvrdila specifična uloga Like u vremenu od 18. stoljeća do danas i uspostave schengenskog sustava s migracijama kao novim izazovom. Zamisao je da se iz projekta objave publikacije koje govore i potvrđuju temeljnu hipotezu kako je višestoljetni život u siromaštvu i nesigurnosti uz i na granici bio središnji element nastanka puzajuće odnosno kasneće modernizacije koja je rezultirala demografskim slabljenjem područja te negativnim ekonomskim i društvenim pokazateljima. Članovi projektnog tima: Ivan Brlić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), Anita Bušljeta Tonković (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), Željko Holjevac (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), Ema Bašić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), Adrian Knežević (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), Heike Karge (Sveučilište u Grazu), Christian Promitzer (Sveučilište u Grazu) i Siegfried Gruber (Sveučilište u Grazu).