Interdisciplinarni znanstvenostručni skup Sjeverna Hrvatska i Grad Varaždin u Domovinskome ratu; Varaždin, 8. 10. 2026.
U organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, odnosno njegovih područnih centara u Osijeku i Varaždinu te suorganizaciji Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu HAZU-a, 8. listopada 2026. u svečanoj skupštinskoj dvorani Varaždinske županije održan je jednodnevni Interdisciplinarni znanstveno-stručni skup Sjeverna Hrvatska i Grad Varaždin u Domovinskome ratu
Financijski pokrovitelji Skupa bili su Varaždinska županija i Grad Varaždin, koji su organizatoru i suorganizatoru iskazali veliku zahvalnost na organizaciji te naglasili spremnost za dodatnom financijskom potporom organiziranju budućih znanstvenih skupova s tematikama koje će problematizirati vrijednosti proistekle iz Domovinskoga rata. Uime financijskih pokrovitelja skup je otvorio župan g. Anđelko Stričak.
Skup je bio podijeljen u dvije tematske cjeline: prva se odnosila na problematiziranje vrijednosti proisteklih iz Domovinskoga rata od strane znanstvene zajednice, a drugi dio na oralnu (usmenu) povijest gdje su svoja ratna viđenja javnosti prezentirali izravni sudionici ratnih događanja iz rujna 1991. u Varaždinu. Znanstvena zajednica obradila je deset tema sa šesnaest sudionika, a od kojih je jedan znanstvenik bio iz Prištine, odnosno Republike Kosovo.
U drugom, poslijepodnevnom dijelu skupa prezentirano je devet tema s jednakim brojem sudionika. Javnost Varaždina, među kojima je bio značajan broj braniteljske populacije, iskazala je velik interes za prezentirane teme iz Domovinskoga rata te podržala organizaciju i održavanje navedenoga skupa. Osim varaždinske javnosti, skup su na visokoj razini popratili elektronički i tiskani mediji.
Programsko-organizacijski odbor Interdisciplinarnog znanstvenostručnog skupa: Sjeverna Hrvatska i Grad Varaždin u Domovinskome ratu
- Prof. dr. sc., dr. sc. Miljenko Brekalo, predsjednik
- Andelko Stričak, mag. oec., župan Varaždinske županije, član
- Dr. sc. Neven Bosilj, gradonačelnik Grada Varaždina, član
- Prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, član
- Doc. dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, tajnik
- Prof. dr. sc. Andrea Brajša Žganec, članica
- Ana Marija Ćorić, mas. psih., članica
- Petra Grulja Mesarić, savjetnica za civilno društvo i udruge Varaždinske županije, članica
- Dr. sc. Vesna Haluga, viša stručna savjetnica za posebne projekte, medije i međunarodne odnose Grada Varaždina, članica
- Izv. prof. dr. sc. Marina Kotrla Topić, članica
- Maja Kućar, mag. psih., članica
O skupu
Sjeverna Hrvatska je regija u najsjevernijem dijelu Republike Hrvatske koja obuhvaća područja četiriju današnjih županija: Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke. Navedeni lokalitet tijekom Domovinskoga rata, ako izuzmemo izravno osvajanje objekata i vojnih efektiva Jugoslavenske narodne armije (JNA), nije imao izravnih borbenih djelovanja, ali se nikako ne može zanemariti vrlo veliki doprinos građana s ovoga područja prigodom obrane suvereniteta i teritorijalnoga integriteta Republike Hrvatske. Međutim, nužno je istaknuti obranu Varaždina i osvajanje objekata i vojnih efektiva 32. mehaniziranog korpusa Kopnene vojske (KoV) Jugoslavenske narodne armije (JNA).
Geostrateški promatrano, Varaždin se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, leži na desnoj obali Drave, uz Podravsku magistralu (Varaždin – Osijek), 85 km sjeveroistočno od Zagreba, vodeće je gospodarsko i kulturno središte zagorsko-međimurskoga područja. Na vrhu političke moći Josipa Broza Tita (1892. – 1980.) i Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), koji su proklamirali politiku „bratstva i jedinstva naroda i narodnosti SFRJ-a“, vojni vrh JNA-a odlučio je da on bude sjedište 32. mehaniziranog korpusa KoV-a JNA-a, a koji je tijekom blokovske podijele u Europi trebao biti u funkciji obrane iz pravca Republike Mađarske, članice Varšavskog ugovora. Prema broju ljudstva i vojnih efektiva 32. mehanizirani korpus KoV-a je bio treći od ukupno dvadeset korpusa u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ).
Prema Vojislavu Šešelju, čelniku Srpske radikalne stranke, hipotetska granica tzv. Velike Srbije trebala se protezati linijom Virovitica – Karlovac – Karlobag. Dakle, sjeverozapadna Hrvatska, samim time i varaždinsko područje, je bila izvan dosega planirane iredentističke i nacionalističke srpske države. Međutim, zapovjedna struktura JNA-a, na čelu sa saveznim sekretarom (ministrom) za obranu generalom-armije Veljkom Kadijevićem (1925. – 2014.) i načelnikom Generalštaba Oružanih snaga SFRJ-a general-pukovnikom Blagojem Adžićem (1932. – 2012.), planirala je u trenutku disolucije SFRJ-a, naročito nakon povlačenja ljudstva i vojnih efektiva JNA-a iz Slovenije, povući vojne efektive s varaždinskog područja prema zapadnoj Bosni i zapadnoj Slavoniji, gdje su pobunjeni Srbi pod vodstvom Srpske demokratske stranke (SDS), uz obilatu vojnu potporu JNA-a, okupirali znatan dio teritorija.
Domovinski rat u Republici Hrvatskoj na strategijskoj razini, koja se primarno skrbila o ostvarenju strateških državnih ciljeva, sastojao se od triju etapa. U prvoj etapi, od kraja kolovoza 1990. do sredine siječnja 1992., izvršena je oružana agresija na Republiku Hrvatsku koja je bila prisiljena voditi obrambeni rat (bellum defensum) koji je ipso iure i ipso facto bio pravedan rat (bellum iustum). U ovoj etapi Domovinskoga rata pobunjeni Srbi, uz vojnu i logističku potporu JNA-a, kontinuirano su tijekom 1990. i 1991. izazivali krizne situacije i izravne oružane akcije usmjerene na dezintegraciju Republike Hrvatske. U drugoj etapi, od sredine siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UN) duž linija prekida vatre. Za Republiku Hrvatsku bila je to etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te kontinuiranoga i strpljivoga jačanja obrambenih potencijala Ministarstva unutarnjih poslova i Zbora narodne garde, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi okupiranoga teritorija (operacije Orkan 10. i Otkos ‘91.). U trećoj etapi, od 1. svibnja do 7. kolovoza 1995., bile su izvedene najznačajnije navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini, zapadnoj Slavoniji, Banovini, Kordunu, Lici i sjevernoj Dalmaciji. Preostalo okupirano područje u hrvatskome Podunavlju reintegrirano je uz pomoć Prijelazne uprave UN-a u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, poznate po akronimu UNTAES.1 Ova mirovna operacija UN-a u okupiranom hrvatskom Podunavlju, temeljem Erdutskoga sporazuma, ustanovljena je Rezolucijom 1037 Vijeća sigurnosti UN-a. Mandat UNTAES-a trajao je od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja 1998., čime je okončan proces mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.
Primarni cilj ova znanstvenostručnog Skupa je obraditi prvu etapu Domovinskoga rata na varaždinskom području. Borbena djelovanja na varaždinskom području tijekom rujna 1991. predstavljaju eklatantan primjer nedovoljno znanstveno istraženih i valoriziranih bitaka za osvajanje objekata i borbenih efektiva JNA-a na području Republike Hrvatske. Naime, osvojeni vojni efektivi JNA-a u Varaždinu označili su prekretnicu u Domovinskome ratu, nakon toga su hrvatski branitelji diljem Republike Hrvatske iz faze aktivne obrane mogli prijeći u ofenzivnu fazu, odnosno poduzimati navalne, oslobodilačke akcije.
Ideja za održavanje Interdisciplinarnog znanstvenostručnog skupa: sjeverna Hrvatska i Grad Varaždin u Domovinskome ratu rodila se 17. siječnja 2025., kada je u Županijskoj palači u Varaždinu predstavljena knjiga Varaždinska kronika Domovinskoga rata, autora prof. dr. sc., dr. sc. Miljenka Brekala i mr. sc. Stjepana Adanića. Tom prigodom, gospoda župan Anđelko Stričak i gradonačelnik dr. sc. Neven Bosilj objeručke su podržali organiziranje i održavanje navedenoga Skupa. Varaždinska županija i Grad Varaždin su u idealnim dijelovima financijski pokrovitelji, organizator je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, odnosno njegovi područni centri iz Varaždina i Osijeka, a suorganizator je Zavod za znanstveni rad u Varaždinu HAZU-a.
Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora:
prof. dr. sc., dr. sc. Miljenko Brekalo
Program skupa
I. Plenarna izlaganja:
- prof. dr. sc., dr. sc. Miljenko Brekalo, doc. dr. sc. Mato Palić, doc. dr. sc. Hrvoje Mandić:
PRAVNA OSOBNOST REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE PREMA TUZEMNOJ I MEĐUNARODNOJ LEGISLATIVI
- doc. dr. sc. Vladimir Huzjan:
RATNA ZBIVANJA U VARAŽDINU U RUJNU 1991. GODINE
II. Izlaganja iz redova znanstvene zajednice:
- doc. dr. sc. Vinicije Lupis:
RATNA ŠTETA NA STONSKOJ KULTURNOJ BAŠTINI U DOMOVINSKOME RATU
- dr. sc. Saša Mrduljaš:
PROSTORNO-DEMOGRAFSKI RASPORED HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI (1991) U UVJETIMA IZLOŽENOSTI DVOSTRUKOJ AGRESIJI (1992-1995)
- dr. sc. Anita Bušljeta Tonković, dr. sc. Ivan Brlić:
LIKA JE ODUVIJEK BILA POZNATA PO RATNICIMA I ONIM DRUGIM – PATNICIMA: STUDIJA SLUČAJA PRISILNIH MIGRACIJA ZA VRIJEME DOMOVINSKOGA RATA NA PODRUČJU TRADICIONALNE REGIJE LIKE
- dr. sc. Dražen Živić, dr. sc. Sandra Cvikić, dr. sc. Ivana Bendra:
HRVATSKO PODUNAVLJE U DOMOVINSKOM RATU: DEMOGRAFSKI OKVIR, GUBITCI I POSLJEDICE SRBIJANSKE ORUŽANE AGRESIJE
- mr. sc. Emin Sallahu:
ODNOS PREMA ALBANCIMA U JUGOSLAVENSKOJ NARODNOJ ARMIJI UOČI I TIJEKOM DISOLUCIJE SFRJ
- dr. sc. Leon Žganec-Brajša:
MEĐUNARODNOPRAVNI ASPEKTI VARAŽDINSKIH DANA RATA
- doc. dr. sc. Mato Arlović:
USTAVNOPRAVNO UREĐENJE ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE I NJEZINA DISOLUCIJA OD SFRJ-A
- Spomenka Težak, Davor Kraš:
GRAĐA O DOMOVINSKOM RATU U ZBIRKAMA GRADSKOG MUZEJA VARAŽDIN
III. Izlaganja s tematikom oralne (usmene) povijesti:
- mr. sc. Stjepan Adanić, predsjednik Skupštine općine Varaždin:
DOMOVINSKI RAT U OPĆINI VARAŽDIN
- Tihomir Hozmec, pripadnik 104. brigade Hrvatske vojske:
BRIGADA TIJEKOM VARAŽDINSKIH DANA RATA
- Damir Belaj, pripadnik 5. bojne 1. A brigade Tigrovi:
SUDJELOVANJE U VARAŽDINSKIM DANIMA RATA
- Krešimir Čop, zapovjednik Narodne zaštite općine Varaždin:
ULOGA DRAGOVOLJAČKE ORUŽANE SKUPINE ORION U VARAŽDINSKIM DANIMA RATA
- Josip Novak, član Aerokluba Varaždin:
NAPAD NA VARAŽDINSKI AERODROM 1991. AERODROM
- Davor Bobić, o Varaždinskim baroknim večerima:
VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI 1991. GODINE
- Branko Klinec, sudionik rata za oslobođenje Varaždina:
GRAĐANSKA SAMOOBRANA
- Vladimir Kečkan, vatrogasni zapovjednik:
VATROGASCI JVP U DOMOVINSKOM RATU
