Objavljena knjiga Vanje Dergić NIJEDNE NEMA BOLJE OD NAŠE POLITIKE – Oblici političnosti na punk-sceni
Kao 3. knjiga novopokrenute biblioteke MLADI U DRUŠTVU Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga Vanje Dergić NIJEDNE NEMA BOLJE OD NAŠE POLITIKE – Oblici političnosti na punk-sceni
Kao jedan od bitnih doprinosa ovog istraživanja može se istaknuti prepoznavanje političke zainteresiranosti ili aktivnosti mladih koje ne bi trebale biti ograničene tradicionalnim indikatorima kao što su izlasci na izbore ili sudjelovanje u političkim strankama… Važno je prepoznati … kako su se oblici političnosti promijenili i diverzificirali, dajući legitimitet i drugim načinima političkog sudjelovanja mladih… – Iz Uvoda knjige
Vanja Dergić
NIJEDNE NEMA BOLJE OD NAŠE POLITIKE
Oblici političnosti na punk-sceni
Biblioteka MLADI U DRUŠTVU – Knj. 3
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2024. – 306 str.
ISBN 978-953-8404-26-9
Sadržaj
1. Uvod
2. Teorijski okvir: supkultura, mladi, politika
2.1. Sociologija supkultura mladih
2.1.1. Čikaška škola
2.1.2. Teorija delinkventne supkulture i funkcionalistička perspektiva
2.1.3. Interakcionistička perspektiva
2.1.4. Kontrakultura
2.1.5. Moralna panika i »narodne sablazni«
2.1.6. Birmingemska škola
2.1.7. Postsupkulturalne teorije
2.2. Mladi i politika
2.2.1. Konstrukcije pojma mladih
2.2.2. Politika i političnost
2.2.3. Istraživanja o mladima i politici
2.3. Supkulture, glazba i politika
2.3.1. Supkulture i politika
2.3.2. Glazba i politika
2.3.3. Punk i političnost: kontekst nastanka supkulture
2.3.3.1. Kontekst začetka punka
3.3.2. Punk i političnost
2.3.3.3. Rodni odnosi na punk-sceni
2.3.3.4. Političnost punk-scene u Hrvatskoj
3. Metodologija
3.1. Metodološki okvir istraživanja
3.2. Etnografski pristup u istraživanju supkultura
3.3. Ciljevi istraživanja i istraživačka pitanja
3.4. Izbor uzorka, prikupljanje i analiza podataka
3.4.1. Uzorak istraživanja
3.4.2. Prikupljanje podataka
3.4.3. Analiza prikupljenih empirijskih podataka
3.5. Etičnost istraživanja i osobna pozicioniranost istraživačice
4. Rezultati
4.1. »Vrlo brzo se desilo da sam skužio da neke druge stvari u životu meni nikad neće biti ko ovo«: biografija i upoznavanje s punkom
4.1.1. Kontekst (i utjecaj) mjesta odrastanja i prvi kontakti s punkom
4.1.2. Obiteljska pozadina i utjecaj
4.1.3. »Brij na politiku, super, al ostavi politiku doma kad ideš van«: početni stavovi o politici u punku
4.2. Shvaćanje i značenje punka za sudionike
4.2.1. »Znači ja sam sad bio član plemena, kužiš?« – Razumijevanje punka i osjećaj pripadnosti
4.2.2. Punk-vrijednosti, način života, sloboda i bunt
4.3. Punk-scena u Zagrebu
4.3.1. Mapiranje mjesta u lokalnoj zajednici: mjesta sigurnosti i slobode
4.3.2. Otvorenost, isključivost i dostupnost na punk-sceni
4.3.3. »Puzajući seksizam«: rodni odnosi na punk-sceni
4.4. »Punk koji nije političan nije punk«: shvaćanje odnosa punka i politike
4.4.1. »Ljudi ne žele revoluciju, nego lagodan život«: definiranje i osobno shvaćanje politike
4.4.2. Osvrti na politička zbivanja
4.4.3. Razumijevanje odnosa između politike i mladih općenito u društvu
4.4.4. »Zakaj si panker, a nisi antifa?«: povezivanje punka i politike
4.4.5. Različite grupe na punk-sceni: diverzifikacija političkih kategorija
4.4.5.1. Kukumari i kejos panksi
4.4.5.2. Apolitični i siva zona
4.4.5.3. Skinhead-scena i Oi! Punk
4.5. »Najbitnije je kako nešto radiš, a ne što radiš«: razumijevanje političnosti i oblici političnosti
4.5.1. Definicija i shvaćanje političnosti
4.5.2. Oblici političnosti
4.5.2.1. Formalna političnost
4.5.2.2. Neformalna političnost – aktivizam
4.5.2.3. Punk-pristup
4.5.2.4. Stilski izričaj
4.5.2.5. Prakse potrošnje – (anti)konzumerizam
4.5.2.6. Političko (samo)izjašnjavanje
4.5.2.7. Verbalna ekspresija
4.6. »Nećeš od ljevičara dobit batine«: konflikti i nasilje
5. Rasprava
6. Zaključak
7. Izvori i literatura
8. Prilog
Zahvala
Sažetak
Summary
O autorici
Sažetak knjige
U ovoj knjizi predstavljeno je istraživanje kojim se željelo vidjeti kako mladi sa zagrebačke punk-scene definiraju politiku, koje oblike političnosti i na koji način sami prakticiraju ili prepoznaju kod drugih aktera scene. Nalazi istraživanja pokazuju kako se odnos mladih prema politici ponekad shvaća kao »apolitičan«, a opisuje se nesklonost političkim strankama ili nepovjerenje u političare, što nepovoljno utječe na aktivnije sudjelovanje mladih u političkim procesima i institucijama. No, bez obzira na takav stav o političkom angažmanu mladih, možemo zaključiti kako oni različito reagiraju na te (ne)svjesne barijere koje se pred njih stavljaju. Iz tog razloga zanimali su nas alternativni oblici iskazivanja političnosti, koji su primjeri političke aktivnosti mladih te kako prikazuju njihovu asertivnost, ali i gubitak društva koje ne prepoznaje potencijal njihove političnosti.
Na temelju analize nalaza istraživanja definirano je sedam kategorija koje su različiti oblici političnosti mladih aktera scene: 1. formalna političnost; 2. neformalna političnost – aktivizam; 3. punk-pristup; 4. stilski izričaj; 5. prakse potrošnje – (anti)konzumerizam; 6. političko (samo)izjašnjavanje; 7. verbalna ekspresija. Ovo istraživanje ističe potrebu za prepoznavanjem političke zainteresiranosti ili participacije mladih ljudi u širem spektru političkih aktivnosti od onih koje se odnose na tradicionalne indikatore, npr. na sudjelovanje u političkim strankama i izlaske na izbore. Uzimajući u obzir samo navedene indikatore, pogrešno možemo zaključiti da društveni aktivizam mladih slabi. Umjesto toga potrebno je prepoznati širi spektar aktivnosti i praksi koje su primjeri njihova političkog djelovanja. Svi ti primjeri govore o asertivnosti mladih ljudi da različitim načinima djelovanja odgovaraju na postavljene barijere.
