Objavljena knjiga Marite Ukić Zeman SPORT ILI ŽIVOTNI STIL? – Freestyle BMX
Kao 2. knjiga novopokrenute biblioteke MLADI U DRUŠTVU Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga Marite Ukić Zeman SPORT ILI ŽIVOTNI STIL? – Freestyle BMX
U današnjem su društvu lifestyle sportovi sve popularniji – njima se bavi sve više ljudi te je moguće živjeti od bavljenja spomenutim sportovima, a može se pretpostaviti da se mijenja i sama scena. Stoga se postavlja pitanje možemo li još uvijek govoriti o postojanju supkulture unutar sporta ili je riječ o nečem drugom… – Iz Uvoda
Marita Ukić Zeman
SPORT ILI ŽIVOTNI STIL? Freestyle BMX
Biblioteka MLADI U DRUŠTVU. – Knj. 2
Institut društvenih znanosti IVO PILAR
Zagreb, 2024. – 144 str.
ISBN 978-953-8404-27-6
– Predstavljanje prvih knjiga nove biblioteke Instituta Pilar MLADI U DRUŠTVU; Zagreb, 19. 3. 2025.
Sadržaj
Uvod
Dio 1.
ŽIVOTNI STIL U SPORTU – konceptualna i teorijska pitanja
1. Što su lifestyle sportovi?
2. Teorija supkultura i ključni pojmovi
3. Supkulturne teorije u sportu
4. Što je to mainstream sport?
5. Upotreba droga u lifestyle sportu
6. Sportizacija, komercijalizacija i promjene u lifestyle sportu
6.1. Komercijalizacija i BMX; nastanak analitičkog okvira
7. Paradoks Olimpijskih igara
8. Muški sportovi ili prilika za jednakost?
Dio 2.
BMX SCENA U HRVATSKOJ
9. Povijest BMX-a u svijetu
10. Povijest BMX-a u Hrvatskoj
10.1. Pannonian Challenge
11. BMX scena u Hrvatskoj – supkultura ili sport?
11.1. »Sve je to isti lifestyle«
11.2 »To je taj vibe, to je taj feel«
11.3. »Da nema BMX-a, ne bi bilo ni mene«
11.4. »Vidi njega što vozi dječji bicikl«
11.5. »Od BMX-a rade nogomet«
11.6. »Nije BMX tailwhip i barspin«
11.7. »Čipi čips, BMX vozač, nema veze s vezom«
12. Diskusija – BMX vozač kao najvažnije obilježje identiteta
Zaključak
Literatura
Sažetak
Summary
O autorici
Iz Uvoda
Pojava lifestyle sporta i njegov rapidni razvoj jedan je od najznačajnijih dogadaja posljednjih godina u svijetu sporta, a sociologija sporta do sada je tome posvečivala malo pozornosti. U svijetu se tek nekolicina autora bavi proučavanjem tih sportova u društvenom kontekstu. Jedan od mogučih razloga za to je relativno težak pristup skupinama, odnosno malo je znanstvenika koji su uključeni u neku sportsku supkulturu. Finjenica da u ovom dijelu Europe nema nijednog istraživanja na ovu temu, na neki način ovom radu daje mogučnost za kreativnost i nove spoznaje te konstrukciju nove terminologije u kontekstu sportskih supkultura.
Posjet jednom natjecanju u freestyle BMX-u (bicycle motocross) prije osam godina na Jarunu probudio je kod mene interes za svijet lifestyle sporta i njegovo društveno značenje. Iako se radi o individualnom sportu, pojmovi kompetitivnosti i samog natjecanja imaju potpuno drukčije značenje od onog u mainstream sportovima, a sudionici navijaju jedni za druge. Kad jedan od vozača uspije izvesti trik koji dugo vježba, čak i ako to nije neki od najtežih trikova, nastaju ovacije publike (večinom drugih vozača) i jednoglasna podrška. Upravo su lokalna BMX scena i njezina obilježja tema mog doktorata u kojem smo pokušali odgovoriti na tri temeljna istraživačka pitanja: pitanje identiteta sudionika BMX scene u Zagrebu, propusnosti granica njihove grupe te utjecaja komercijalizacije na njihove stavove. U tu svrhu proveli smo etnografsko istraživanje koje podrazumijeva promatranje sa sudjelovanjem i polustrukturirane intervjue sa sudionicima scene.
Cilj je ove knjige dalje istražiti vezu izmedu sportske aktivnosti (u ovom slučaju upotrebe BMX bicikla) i procesa supkulturalizacije. Primarno nas je zanimalo kako mladi ljudi koriste sport u procesu oblikovanja svojeg životnog stila i identiteta.
