Objavljena knjiga Dine Vukušića GRAD, ULICA, PARK I KLUPICA – Sociologija (sup)kulturnih praksi mladih u Zagrebu
Kao 1. knjiga novopokrenute biblioteke MLADI U DRUŠTVU Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga Dine Vukušića GRAD, ULICA, PARK I KLUPICA – Sociologija (sup)kulturnih praksi mladih u Zagrebu
Često se postavlja pitanje … postoje li uopće danas supkulture. Riječ je o legitimnom pitanju koje je, uostalom kao i brojna druga pitanja u sociologiji, na tragu shvaćanja da društveni fenomeni nisu fiksni, da su podložni promjeni konteksta, protoku vremena, a jednako tako i intrinzičnim silama koje djeluju u njima samima… Reći ćemo da je ova knjiga pokušaj rasvjetljivanja dijela ove teme u njenoj teorijskoj i empirijskoj punoći. – Iz Uvoda knjige
Dino Vukušić
GRAD, ULICA, PARK I KLUPICA. Sociologija (sup)kulturnih praksi mladih u Zagrebu
Biblioteka MLADI U DRUŠTVU – Knjiga 1.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2024. – 236 str.
ISBN 978-953-8404-25-2
Sadržaj
Uvod
SOCIOLOGIJA SUPKULTURA
1. Od društvenog laboratorija do delinkventne supkulture
1.2. Monografije Čikaške škole
2. Teorija delinkventne supkulture
3. Interakcionistička perspektiva – pomicanje prema akteru
4. Kontrakultura
4.1. Prostor grada kao mjesto borbe i manifestacije želje za promjenom
5. Moralna panika
6. Supkulturalizam
6.1. Birmingemska škola
6.2. Prostor i supkulturalizam – teritorijalnost supkulturnih grupa
6.3. Klasa
6.4. Stil
6.5. Otpor
7. Postsupkulturalizam
7.1. Zaokret prema postsupkulturalizmu
7.2. Kritika Birmingemske škole
7.3. Novi pojmovi
7.4. Prostor u postsupkulturnoj teoriji
7.5. Stil
7.6. Klasa
7.7. Otpor i/ili hedonizam
METODOLOGIJA
8. Pristup istraživanju supkultura mladih
8.1. Istraživanje supkulturnih praksi mladih u Zagrebu
8.2. Promatranje sa sudjelovanjem
8.3 Intervju
8.4. Cilj rada i istraživačka pitanja
8.5. Metodološki aspekti istraživanih grupa
8.6. Etičnost istraživanja, anonimizacija i pristanak sudionika
8.7. Indikatori
8.8. Analiza empirijskog materijala i korištenje NVivo-a
REZULTATI
9. Punk
9.1. Ulazak u punk-svijet
9.2. Grupa
9.3. Prostor, mjesto, parkovi, klupica
9.4. Okolina i drugi
9.5. Društvena klasa kao ishodište punk-stila
9.6. Stil
9.7. Rituali
9.8. Otpor
10. Jeboton
10.1. Nastanak i inicijalna motivacija za djelovanje
10.2. Grupa – Jeboton ansambl
10.3. Prostor, ulica, pozornica, klub
10.4. Okolina i drugi
10.5. Klasa
10.6. Stil
10.7. Otpor
10.8. Rituali
11. Skejtanje i in-line rolanje
11.1. Početak i inicijalni kontakt sa skateom ili rolanjem
11.2. Grupa
11.3. Prostor, ulica, skate-park
11.4. Okolina i drugi
11.5. Skate – sport, način života ili nešto treće
11.6. Klasa
11.7. Stil
11.8. Otpor
11.9. Rituali
12. BEK
12.1. Nastanak skvota
12.2. Grupa
12.3. Prostor
12.4. Okolina i drugi
12.5. Klasa
12.6. Stil
12.7. Otpor
12.8. Rituali
12.9. Kraj BEK-a
DISKUSIJA
ZAKLJUČAK
Literatura
Sažetak
Summary
O autoru
Sažetak knjige
Ova knjiga predstavlja rezultate istraživanja (post)supkulturnih praksi mladih u Zagrebu. Kroz četiri studije slučaja istražuju se različiti aspekti supkulturnih grupa mladih te se testiraju do sada postojeći teorijski koncepti unutar sociologije supkultura. Promatraju se četiri grupe mladih ljudi koji svoj identitet grade na temelju različitih elemenata (glazba, sport, aktivizam). Ishodište supkulturnog stila za prve dvije grupe je glazba.
Jednu grupu čine pripadnici punk-supkulture, tipičnog supkulturnog stila koji je dio scene od kraja 1970-ih godina. Za razliku od pankera, koji dio svog identiteta baziraju na dugovječnosti i elementima stila koje su dobili u nasljeđe, druga istraživana grupa su mladi okupljeni oko kolektiva Jeboton. Svojim djelovanjem, sviranjem na javnim mjestima u gradu, u klubovima i na festivalima ovi mladi ljudi putem dekonstrukcije ustaljenih glazbenih stilova kreiraju zaseban stil. U trećoj studiji slučaja bavili smo se mladima za koje je sport, preciznije ekstremni sport, ishodište supkulture. Riječ je o zagrebačkima skejterima i in-line rolerima. Posljednja studija slučaja odnosi se na istraživanje skvotera okupljenih oko skvota BEK.
U teorijskom okviru rada podijeli smo supkulturnu teoriju na autore koje određujemo kao supkulturaliste i postsupkulturaliste. Korištenjem kvalitativne metodologije istraživanju smo pristupili etnografski. Primijenili smo metodu promatranja sa sudjelovanjem i intervjua kao metodološke alate koji omogućavaju najpotpuniji uvid u svijet ovakvih grupa mladih. Istraživačka pitanja na koja ova knjiga pruža odgovor U konačnici konstruirana su oko tri temeljna pojma koji čine razdjelnicu na supkulturaliste i postsupkulturaliste, a to su: društvena klasa, otpor i stil.
