Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održana je 3. lipnja 2024. deseta Međunarodna znanstvena konferencija Identiteti – kulture – jezici u čijoj organizaciji je sudjelovao Institut Pilar – Područni centar Osijek. Tema konferencije bila je Umjetnost – Umjetna inteligencija – Umjetna stvarnost. Znanstenici Instituta dr. sc. Vinicije Lupis i ddr. sc. Miljenko Brekalo sudjelovali su na konferenciji izlaganjem pod naslovom “Hrvatski identitet na Kosovu – poseban osvrt na višestoljetni doprinos Dubrovčana razvoju obrtništva, obrazovanju te očuvanju kulturne baštine”. – Program konferencije | Medijske najave i izvješća
– Medijske najave i izvješća o 10. Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji
Sažetak izlaganja
Vinicije Lupis, Zvjezdana Penava Brekalo, Miljenko Brekalo:
Hrvatski identitet na Kosovu – poseban osvrt na višestoljetni doprinos Dubrovčana razvoju obrtništva, obrazovanju te očuvanju kulturne baštine
Jedan od segmenata hrvatske nacionalne baštine jest onaj na području Republike Kosovo koji je nastajao tijekom procesa višestoljetnog kulturnog utjecaja Dubrovačke Republike. Kada se govori o nazočnosti Dubrovčana na Kosovu, autori su se odlučili za kulturološke teme; prije svega, osvrnuli su se na likovni opus dubrovačkog zlatara Ivan Progonovića, rođenog Novobrđanina, te na veze dubrovačke građanske obitelji Zuzorić iz Trepče i lika Pava Novobrđanina iz Držićevih komedija. Na Kosovu je prepoznat likovni opus hrvatskog manirističkog kipara Nikole Lazanea, kao i zabilježen likovni rad dubrovačkih kasnogotičkih i renesansnih slikara 15. stoljeća Stjepana Zornelića i Petra Ognjenovića. Tijekom 19. stoljeća važna je uloga na Kosovu prizrenskog biskupa Urbana Bogdanovića, rodom Dubrovčanina, koji je vodio brigu o popravku crkava, održavanja groblja, te otvaranja osnovnih škola u Janjevu, Prizrenu, Peći i Zymu. Otvaranjem osnovnih škola, biskup Bogdanović udario je temelje kako javnom školstvu na području Kosova tako i institualizaciji učenja hrvatskog jezika hrvatske nacionalne manjine, i očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta na Kosovu, ali i razvijanja albanskog nacionalnog bića