Dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan: “Velike su prednosti rada od kuće za poslodavca i za radnika”, 27. 9. 2021.

Dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan gostovala je 27. rujna 2021. u emisiji “Bez brige s Dijanom” na portalu Gloria.hr

– Gloria.hr: Psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan: “Velike su prednosti rada od kuće za poslodavca i za radnika”, 27. 9. 2021.

Uvodno je govorila o životnom zadovoljstvu te konstatirala kako istraživanja pokazuju da je 2020.godine došlo do pada zadovoljstva uslijed početka pandemije kada je sve bilo neizvjesno, a sada, 2021. ljudi su se već navikli na pandemiju, lockdown i većina parametra se vratila na pretpandemijsko stanje uključujući čak i osjećaj usamljenosti.

Životno zadovoljstvo i osjećaj usamljenosti nije se promijenio, a ono što najviše iznenađuje – nije se promijenila ni stopa suicida.

“Kada govorimo o pandemiji uvijek govorimo o lošim stvarima, ali kao čovječanstvo smo imali veliku sreću da se pandemija dogodila sada, a ne prije pedeset godina, da se tada dogodila kada nismo imali svu tehnološku pomoć ne bismo znali što je s našim bližnjima, prijateljima, jesu li živi uopće… pitanje je kako bismo znali da je pandemija globalna pa se nismo osjećali usamljeni. Iz svake krize trebamo izvući neku priliku. Kada govorimo o obiteljima, samohrane majke nisu bile zadovoljne sa zatvaranjem djece u kuće, ali većina obitelji čak kažu da je to vrijeme donijelo i neke benefite, posebno za muškarce koji su tijekom pandemije shvatili da imaju djecu pa su se počeli više baviti njima. Dobre strane pandemije ćemo zadržati dugoročno, ali vjerojatno se nikada nećemo vratiti na staro”, istaknula je psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan.

Dobra strana pandemije je i činjenica da je krenulo izjednačavanje muško-ženskih odnosa u radnom procesu jer su žene patile su generalno manje plaćene. U pandemiji su stradali sektori u kojima većinom rade muškarci pa su sada izjednačena ženska prava na tržištu rada.

Partnerski odnosi

Istraživanja pokazuju da su u pandemiji zadovoljniji i sretniji ljudi bili oni koji su imali partnere uz sebe. Osvijestili su koliko je važno imati nekoga u trenucima nevolje, a ne samo juriti kroz život.

Pandemija nam je presložila prioritete. Pokazalo se da je ljudima najveći izvor sreće zdravlje, zatim odnos s partnerom, a na trećem mjestu djeca. Sve materijalno ostalo je u drugom planu.

„Hrvatska je skočila na svjetskim indeksima sreće za 40 mjesta što je veliki uspjeh, a socijalni kontakti su najvažniji pokazatelj sreće. Rekla bih da smo osvijestili koliko su nam važni ljudi i da se imamo na koga osloniti. Ljude čak više usrećuje kada pomažu nego kada primaju pomoć. Otporni su na razne nevolje. Čovjek stvara imunitet na virus, ali i stres. Previše smo fokusirani na negativne strane pandemije. Primjerice, rad od kuće je dobra stečevina pandemije. Istraživanja pokazuju da većina radnika 70 posto vremena žele raditi na poslu, a 30 posto vremena od kuće. Velike su prednosti rada od kuće i sve više poslodavaca to podržava kao trajno rješenje”, zaključuje sugovornica.

Najveća prepreka do kvalitetnog života je fokus na negativne situacije

Portal Gloria.hr 30. rujna 2021. objavljuje prilog pod naslovom “Najveća prepreka do kvalitetnog života je fokus na negativne situacije”

– Gloria.hr: Psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan: “Najveća prepreka do kvalitetnog života je fokus na negativne situacije”, 30. 9. 2021.

Kao nacija smo posljednjih godinu i pol osvijestili koliko su nam važni ljudi i činjenica da moramo imati nekoga na koga ćemo se osloniti u teškim trenucima, a to je jedan od razloga zašto se Hrvatska na svjetskim indeksima sreće pomakla za čak četrdeset mjesta prema vrhu. Ljude čak više usrećuje kada pomažu nego kada primaju pomoć, a socijalni kontakti su najvažniji pokazatelj sreće, kaže psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar, koja je gostovala u emisiji “Bez brige s Dijanom”.

Najveća prepreka do kvalitetnog života je fokus na negativne situacije

Upravo je želja za što boljom kvalitetom života razlog zbog kojeg pojedinci sve češće traže pomoć psihologa, a kao jednu od najvećih prepreka do ostvarenja tog cilja psihologinja navodi – fokus na negativne situacije.

“Istraživanja pokazuju da se hrvatskim građanima u prosjeku godišnje dogodi šest većih pozitivnih događaja – primjerice završetak školovanja, pronalazak posla, vjenčanje, rođenje djeteta, ozdravljenje od neke bolesti i ugodno putovanje – a samo dva negativna, poput sudskog procesa, većeg materijalnog gubitka ili bolesti. Kada razmišljamo o svakodnevnom životu, pokušajmo se prisjetiti što nam se dobro dogodilo jučer. Jesmo li primijetili da smo na posao došli na vrijeme, da je šef bio dobre volje, a u tramvaju nije bilo gužve, da smo u dućanu našli željeni proizvod na akciji? Najvjerojatnije nismo.

Ali ako je u tramvaju bila gužva ili šef nije bio dobre volje, to smo primijetili i to ćemo čak prepričavati ukućanima. Pokušajmo se dogovoriti sami sa sobom pa od sutra početi primjećivati pozitivne dnevne događaje i brzo ćemo uvidjeti da ih je puno više nego negativnih”, objašnjava psihologinja.

“Počnite primjećivati pozitivne dnevne događaje i ubrzo ćete uvidjeti da ih je više nego negativnih – s promjenom fokusa postat ćete zadovoljniji vlastitim životom”, poručuje psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan.

“Važno je znati se prilagoditi situaciji, uskladiti s vlastitim i vanjskim ograničenjima i naći zadovoljstva u onome što je nama moguće.

Sreća nije imati ono što želimo, već željeti ono što imamo

Ne možemo biti sretni i zadovoljni ako želimo kupiti skup automobil, a imamo skromne prihode. Ili ako silno želimo otići na ljetovanje u Brazil, a ne možemo zbog pandemije. “Sreća nije imati ono što želimo, nego željeti ono što imamo”, rekao je Oscar Wilde i upravo je to karakteristika pozitivnih ljudi – da su uspjeli uskladiti svoje želje, ciljeve i očekivanja s vlastitim sposobnostima i ograničenjima te su posljedično zadovoljni svojim životom i osjećaju se sretnima”, ističe Ljiljana Kaliterna Lipovčan.

Istraživanja pokazuju kako su stariji ljudi zadovoljniji, sretniji i optimističniji jer uviđaju da je život ograničenog trajanja te da nema smisla gubiti se u negativnim mislima. Oni daju maksimalan značaj pozitivnom, žele uživati u svakom danu i osjećati se dobro. Nekim ljudima je to lakše, nekima teže, ali jedno je sigurno – loše stvari primjećujemo automatski jer nam je to prirodno i to nas brani od opasnosti. Međutim, u svakodnevnom životu nema baš puno opasnosti od kojih bismo se trebali braniti pa je jedini način da pokušamo aktivno preokrenuti fokus na pozitivno te početi primjećivati i dobre stvari.

Dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan

Također provjeri

Dr. sc. Ivo Turk: “Govori se o decentralizaciji, no mi smo periferija u kontekstu Europske unije pa nama zapravo treba deperiferizacija”, 25. 6. 2022.

Večernji list u broju od 25. lipnja 2022. objavljuje mišljenje dr. sc. Ive Turka u… Pročitaj više o Dr. sc. Ivo Turk: “Govori se o decentralizaciji, no mi smo periferija u kontekstu Europske unije pa nama zapravo treba deperiferizacija”, 25. 6. 2022.