Dr. sc. Dražen Živić: Vukovar od 2011. do 2019. godine izgubio 5.283 stanovnika, 20. 8. 2021.

Vukovarske novine u broju od 20. kolovoza 2021. objavljuju tekst Mirjane Đermadi pod naslovom „Vukovar od 2011. do 2019. godine izgubio 5.283 stanovnika“ u kojem dr. sc. Dražen Živić interpretira demografska kretanja na istoku Hrvatske u posljednja dva desetljaća.Vukovarske novine

– Vukovarske novine: Vukovar od 2011. do 2019. godine izgubio 5.283 stanovnika, 20. 8. 2021.

DEMOGRAFIJA: U POSLJEDNJA DVA DESETLJEĆA ISTOK HRVATSKE BILJEŽI KONTINUIRANI PAD NATALITETA I ISELJAVANJE

Vukovar od 2011. do 2019. godine izgubio 5.283 stanovnika

U razdoblju od 2001. do 2019. u naselja administrativnog grada Vukovara ukupno su se, prema službenim podatcima, doselile 12.503 osobe, dok se iselilo (najmanje) 18.532 stanovnika

Negativni demografski trendovi Slavonije, a posebno krajnjeg istoka Hrvatske, već godinama su temom kako demografa, tako i sociologa koji upozoravaju na negativan predznak kako prirodnog, tako i mehaničkog kretanja stanovništva. U Vukovaru i Slavoniji iseljavanje je brojnije od doseljavanja, a umiranje od rađanja.

ZABRINJAVA KONTINUIRANI PAD NATALITETA

– Uzmemo li u račun samo razdoblje od 2011. do 2020. godine za koje raspolažemo službenom vitalnom statistikom, onda vidimo da je administrativni grad Vukovar u tih devet godina prirodnim putem izgubio čak 1.883 stanovnika, jer je za toliko bio veći broj umrlih (3.952 osobe) od živorođene djece (2.069). U razdoblju od 2001. do 2019. u naselja administrativnog grada Vukovara ukupno su se, prema službenim podatcima, doselile 12.503 osobe, dok se iselilo (najmanje) 18.532 stanovnika, što znači da je migracijska bilanca bila negativna i iznosila -6.029 stanovnika – iznio je statističke podatke demograf Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Posebno zabrinjava gotovo kontinuirani pad nataliteta u posljednja dva desetljeća. I dok je u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Vukovar bilo 390 poroda protekle godine, Državni zavod za statistiku bilježi da je iste godine u Vukovaru rođeno samo 198 djece. Brojka se razlikuje jer se u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici rađaju djeca i iz drugih mjesta.

– Vrlo slični trendovi, dakako, s apsolutno većim brojčanim pokazateljima prisutni su i u slavonskim županijama, a osobito je teška situacija u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja po negativnim demografskim trendovima polako, nažalost, preuzima vodeće mjesto u Hrvatskoj – naglašava Živić. Broj rođene djece u Kliničkom bolničkome centru Osijek prošle, 2020. godine, puno je veći nego u vukovarskoj bolnici i u njemu je rođeno 1.980 djece, no toj bolnici gravitira i veći broj stanovnika. Opća bolnica Vinkovci u 2020. godini, pak, bilježi samo 690 poroda, a to se tumači općim padom nataliteta u Hrvatskoj.

MOGUĆ PAD BROJA STANOVNIKA NA ISPOD 20.000

Ništa bolja situacija nije ni s iseljavanjem iz dvije najistočnije hrvatske županije. Tako Vukovarsko-srijemska županija, prema podatcima PU vukovarskosrijemske, u 2020. godini bilježi 601 osobu koja se iselila u inozemstvo i 1.463 osobe koje su se iselile iz naše županije u druga područja Hrvatske, dok su se istodobno u našu županiju uselile 1.702 osobe.

Broj iseljenih osoba u našoj županiji u 2019. godini bio je još i veći, no pandemija koronavirusa ublažila je negativne brojke iseljavanja. Tada se u PU Vukovarsko-srijemskoj bilježi ukupno 2.473 osobe koje su se trajno iselile iz naše županije, dok su se u istoj godini doselile 1.772 osobe.

– Posljednji popis stanovništva obavljen je 2011. godine. Budući da su se od tada do danas zbivali prilično dramatični demografski procesi u demoreprodukciji i migracijama, s vrlo velikim zanimanjem očekujemo rezultate popisa koji je najavljen za jesen ove godine, a čije prve rezultate možemo očekivati do kraja 2021. Oni će vrlo vjerojatno pokazati negativne trendove u kretanju broja stanovnika, odnosno potvrditi demografsko pražnjenje koje smo na temelju podataka vitalne i migracijske statistike od 2011. do 2019. godine već mogli pratiti. Osim toga, Državni zavod za statistiku kontinuirano izrađuje procjenu stanovništva za svaku godinu. Prema rezultatima posljednje dostupne procjene na dan 31. prosinca 2019. u gradu Vukovaru živio je 22.401 stanovnik, što je u odnosu na rezultate popisa iz 2011. (27.683 stanovnika) vrlo jako smanjenje. Prema aktualnim demografskim trendovima nemamo, nažalost, razloga sumnjati da će sljedeći popis pokazati pad broja stanovnika u gradu Vukovaru na ispod 20.000, možda i ispod 19.000. Naravno, sve pod pretpostavkom da se popis obavi sukladno određenoj metodologiji i uputama, a bez upliva dnevne politike – naglasio je Živić. On drži kako usporavanje ili ublažavanje depopulacije ne može biti na kratke staze, nego da mjere moraju biti sveobuhvatne i na duge staze.

– Mjere i aktivnosti demografske politike, kao konsenzusom prihvaćene javne politike koja kombinira populacijsku, obiteljsku, ekonomsku, stambenu, fiskalnu, poreznu, regionalnu i druge politike, moraju biti cjelovite, dugoročno provedive i usklađene s nacionalnom politikom na najvišoj mogućoj razini, pri čemu se nikada ne smije izgubiti iz vida potreba, ali i mogućnost lokalne zajednice za osmišljavanje i provedbu specifične mjere ovisno o stanju “na terenu”. Najveću odgovornost ipak ima država, jer ona jedina raspolaže zakonodavnim, izvršnim i financijskim kapacitetima koji mogu stvoriti uvjete za realizaciju svake pojedine mjere i aktivnosti – naglasio je Živić.

Dosadašnja su istraživanja pokazala kako je pažnju potrebno usmjeriti prema ekonomskom razvoju koji će potaknuti zaposlenost i osigurati odgovarajuću plaću za obavljeni rad. Rješavanje stambenoga pitanja za mlade i višečlane obitelji vrlo je značajan segment u podizanju nataliteta, kao i osiguranje zadovoljavajuće institucionalne potpore obiteljima u odgoju i obrazovanju djece, posebno predškolskog odgoja i obrazovanja. Tu su i rodiljne naknade, dječji doplatak, pomoći za novorođeno dijete i slično.

– Dakako, u korijenu svega je i podizanje opće pojedinačne i društvene svijesti o važnosti braka između muškarca i žene, o novom životu koji iz takve zajednice može doći, kao i o spremnosti da se u brizi za djecu i obitelj “žrtvuju” i neke osobne ambicije. Uloga medija i škole u povećanju pozitivnoga odnosa prema životu nemjerljiva je i trebaju dizati na još višu razinu – zaključio je Živić.

Dr. sc. Držen Živić

Također provjeri

Objavljen 156. broj časopisa DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA

Iz tiska je izašao 156. netematski broj časopisa Društvena istraživanja (2/2022). Broj donosi 5 izvornih… Pročitaj više o Objavljen 156. broj časopisa DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA