Tri priopćenja s rezultatima GENMODA na 14. konferenciji Europskog sociološkog društva u Manchesteru, 20.-23. 8. 2019.
Na 14. konferenciji Europskog sociološkog društva (European Sociological Association – ESA), pod naslovom Europe and Beyond: Boundaries, Barriers and Belonging, održanoj u razdoblju između 20. i 23. kolovoza 2019. godine, priopćenja s rezultatima proizašlim iz empirijskih istraživanja na projektu GENMOD, izložili su sljedeći članovi/ce tog projekta: prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, mr. sc. Mirko Petrić, doc. dr. sc. Željka Zdravković i dr. sc. Ivan Puzek.
− Program konferencije
– 14th Conference of the European Sociological Association | Europe and Beyond: Boundaries, Barriers and Belonging | Manchester, United Kingdom, 20 – 23 August 2019
− Program 14. konferencije Europskog sociološkog društva
Inga Tomić-Koludrović, Ivan Puzek i Mirko Petrić održali su priopćenje s naslovom “Capturing a Changing Gender Dynamics: A Comprehensive Analysis of the Division of Household Labour in Post-transitional Croatia“ („Zahvaćanje promjena rodne dinamike: obuhvatna analiza podjele rada u kućanstvu u post-tranzicijskoj Hrvatskoj“), u okviru sesije koju je organizirala istraživačka mreža ESA-e posvećena „Sociologiji obitelji i intimnih života“.
Željka Zdravković i Inga Tomić-Koludrović održale su priopćenje s naslovom “Gender Equality Attitudes Revisited: Men and Women in Croatia After the Post-socialist Transition“ („Ponovni posjet stavovima o rodnoj ravnopravnosti: muškarci i žene u Hrvatskoj poslije postsocijalističke tranzicije“), u okviru sesije koju je organizirala istraživačka mreža ESA-e s nazivom „Sociologija transformacija: Istok i Zapad“.
Mirko Petrić i Željka Zdravković održali su priopćenje s naslovom “The Constituents of Audience Affordances: A Cultural Sociological Approach to the Success of Turkish Soap Operas in Croatia“ („Sastavnice dopustivosti publike: kulturnosociološki pristup uspjeh turskih sapunica u Hrvatskoj“), u okviru sesije koju je organizirala istraživačka mreža ESA-e za „Sociologiju kulture“. Ovo se priopćenje, u svom mješovito-metodološkom nacrtu, uz kvalitativni dio oslanja i na tipologiju o stavovima o rodnoj ravnopravnosti, dobivenu na temelju kvantitativnog istraživanja provedenog u okviru projekta.
