Naslovna / Grid / Dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan: Dobrobit i zadovoljstvo hrvatskih građana trebali bi postati sastavni dio kreiranja javnih politika, 7. 1. 2019.

Dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan: Dobrobit i zadovoljstvo hrvatskih građana trebali bi postati sastavni dio kreiranja javnih politika, 7. 1. 2019.

Glas Slavonije u tiskanom i on-line izdanju 7. siječnja 2019. objavljuje tekst razgovora s dr. sc. Ljiljanom Kaliterna Lipovčan pod naslovom “ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE CRO-WELL: Dobrobit i zadovoljstvo hrvatskih građana trebali bi postati sastavni dio kreiranja javnih politika”.Glas Slavonije

− Glas Slavonije: ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE CRO-WELL: Dobrobit i zadovoljstvo hrvatskih građana trebali bi postati sastavni dio kreiranja javnih politika, 7. siječnja 2019.

ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE CRO-WELL

Veliko istraživanje: Jesu li Hrvati sretni?

Dobrobit i zadovoljstvo hrvatskih građana trebali bi postati i sastavni dio kreiranja javnih politika

Kvaliteta života, sreća i životno zadovoljstvo teme su iz svakodnevice kojima se ozbiljno bave i brojne međunarodne institucije, ali i hrvatski znanstvenici. U Hrvatskoj je u listopadu 2015. pokrenuto znanstveno istraživanje o dobrobiti, a trebalo bi trajati do rujna ove godine. Voditeljica projekta nazvanog “Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti”, skraćeno nazvano CRO-WELL, je dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Projekt financira hrvatska Zaklada za znanost.

Dr. sc. Kaliterna Lipovčan ističe kako dobrobit građana sve više postaje predmet ne samo znanstvenog interesa, nego i kreiranja javnih politika.

Spirala dobrobiti

Rezultati velikog broja istraživanja na području dobrobiti u posljednjih 20-ak godina pokazali su da ljudi koji su zadovoljni i osjećaju se sretno bolje funkcioniraju privatno i poslovno, zdraviji su, izgrađuju bolje međuljudske odnose, otporniji su na svakodnevne stresove i više su uključeni u društveni život zajednice. Logično se nameće zaključak da bi svakom društvu trebalo biti u interesu imati zadovoljne i sretne građane, ali je osnovno pitanje kako to postići. Stoga se intenzivno istražuje pod kojim se uvjetima životno zadovoljstvo i sreća, kao najčešći pokazatelji dobrobiti, mijenjaju i što na njih utječe. Tako smo i mi, skupina znanstvenika s Instituta Pilar, prije četiri godine započeli istraživanje s osnovnim ciljem da vidimo funkcionira li u stvarnosti tzv. pozitivna spirala dobrobiti – navodi ova znanstvenica. Pozitivna spirala dobrobiti je, pojašnjava, teorijski okvir koji je postavila jedna američka znanstvenica, tvrdeći da ljudi općenito, ako su pozitivno usmjereni i raspoloženi (tj. zadovoljni i sretni), bolje rade i uspješniji su u različitim djelatnostima, a to dovodi do još većeg zadovoljstva i boljeg funkcioniranja ukratko ako smo sretni i zadovoljni ulazimo u nekakvu uzlaznu spiralu u kojoj postajemo sve bolji i sve zadovoljniji.

U okviru takvog modela mi smo ovim istraživanjem željeli provjeriti jesu li ljudi sretniji ako im se u životu događaju lijepe stvari, ili se lijepe stvari događaju onima koji su sretni. Drugim riječima, je li sreća posljedica ili uzrok pozitivnih životnih događaja. Tako nešto može se provjeriti samo longitudinalnim pristupom, u kojem se kroz određeni broj godina isti ljudi ispituju u određenim razdobljima, u našem slučaju jednom godišnje pojašnjava dr. sc. Kaliterna Lipovčan.

U okviru projekta je 2016. i početkom 2017. poslan poziv svim punoljetnim hrvatskim građanima da se uključe u istraživanje na način da ispune anketu koja se nalazila na web-stranici www.sreca.hr. Prikupljeno je oko 5100 sudionika. Tim je istim građanima od kraja 2017., pa do prosinca 2018., poslan ponovni poziv da ispune još jednu anketu i odazvalo ih se oko 2700. “Trenutačno smo u fazi slanja trećeg poziva koji će biti upućen svima onima koji su ispunili početnu anketu, tih 5100 građana dobit će ove godine na svoju e-mail adresu poveznicu za treću anketu, pa koristim ovu priliku da ih zamolim da odvoje pola sata vremena i pomognu u našim istraživačkim naporima”, apelira voditeljica istraživanja CRO-WELL-a.

Za naš list ističe kako je o pravim rezultatima i spoznajama teško govoriti u ovoj fazi, jer bi trebalo pričekati da se prikupe podaci još do kraja ove godine, međutim, rađene su brojne analize koje ne odgovaraju na glavno pitanje uzroka i posljedica, ali pružaju uvide u neke osnovne trendove.

Prva i zanimljiva stvar, a tehničke je prirode, na anketu se odazvalo daleko više žena nego muškaraca. U uzorku sudionika imamo 80 posto žena. To nije naša hrvatska realnost, to se događa u cijelom svijetu da ankete ovakvog tipa kojima se pristupa slobodnom voljom, gotovo u načelu ispunjavaju žene. Pitamo se zašto muškarci ne vole sudjelovati u ovakvim istraživanjima? Teško da bi se to moglo objasniti nedostatkom vremena, jer pola sata u godini dana svatko može odvojiti. Srećom, u uzorku imamo građane svih dobnih skupina, od 18 do 89 godina – kaže dr. sc. Kaliterna Lipovčan. Izdvaja neke zanimljive spoznaje.

Ocjena 7

Hrvatski građani su, sudeći prema ovim podacima, ali i nekim drugim anketama instituta Pilar, relativno sretni i zadovoljni svojim životima, prosječne procjene životnog zadovoljstva i sreće kreću se na skali od 0 do 10 (gdje 0 znači jako sam nesretan/a i nezadovoljan/a svojim životom, a 10 jako sam sretan/a i zadovoljan/a), oko procjene 7. To je vrlo dobro. Također, pokazalo se da tijekom godine osjećaju više pozitivnih nego negativnih emocija i da im se dogodi mnogo više dobrih nego loših stvari. Pozitivnih životnih događaja (među kojima su primjerice rođenje djeteta, ženidba/udaja, završetak školovanja), u prosjeku se našim sudionicima dogodilo šest, a negativnih (među kojima su primjerice smrt člana obitelji, nasilje, krađa), svega dva. Međutim, ono što je za nas posebno interesantno jest da što su ljudi zadovoljniji životom i sretniji to doživljavaju više pozitivnih događaja, a manje negativnih, i to u svim dobnim skupinama. Gledajući kroz vrijeme pokazalo se da su ljudi koji su doživjeli više pozitivnih događaja u prvoj godini istraživanja iskazali višu razinu dobrobiti u drugoj godini, dok se kod onih koji su doživjeli više negativnih događaja u prvoj godini, dobrobit nije promijenila. I to je dobar rezultat, jer upućuje na to da nas negativni događaji ne pogađaju toliko koliko nas usrećuju pozitivni. Nije loše to osvijestiti u svakodnevnom životu i potruditi se prevladati poteškoće, a veseliti se dobrim stvarima zaključuje dr. sc. Kaliterna Lipovčan.

Igor Bošnjak

ISTRAŽIVANJE TRAJE DO KRAJA 2019.

U uzorku sudionika imamo 80 posto žena. Ankete ovakvog tipa kojima se pristupa slobodnom voljom, gotovo u načelu ispunjavaju žene. Pitamo se zašto muškarci ne vole sudjelovati u ovakvim istraživanjima? Dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar

AKTIVNI U STARIJOJ DOBI

Analizirajući aktivnost ljudi starije dobi (60 godina i više), utvrdili smo da je dobrobit povezana s aktivnošću, tj. da ljudi koji su aktivniji, bilo da redovito vježbaju, druže se u klubovima ili odlaze na izlete, iskazuju veću dobrobit. Stoga se moramo potruditi biti aktivniji u starijoj dobi. O pravim rezultatima i povezanostima između životnih događaja i dobrobiti moći ćemo izvijestiti tek krajem ove godine kada prikupimo i podatke ovog trećeg vala istraživanja koje upravo kreće, a uspjeh cijelog istraživanja ovisi o dobroj volji ljudi koji u njemu sudjeluju, kaže dr. sc. Kaliterna Lipovčan.

RAZLOG ZA OSMIJEH

“Izdvojila bih rezultat nagradne igre koju smo osmislili u ovom istraživanju. Naime, na kraju ankete pitali smo ljude što za vas znači sreća. Prikupili smo hrpe vrlo zanimljivih izjava koje analiziramo i izvijestit ćemo javnost i o tom dijelu istraživanja, ali da bismo prikupili što više sudionika u prvom valu istraživanja obećali smo nagraditi jednu izjavu. To smo i učinili na konferenciji za tisak, u lipnju 2018. Od prikupljenih 4063 definicije sreće izabrali smo onu koja najviše odgovara znanstvenim spoznajama i autorici smo poklonili prijenosno računalo. A ta izjava glasi “Sreća je… BUDI NEČIJI RAZLOG ZA OSMIJEH”. Naime, znanstvene spoznaje upućuju da su za sreću i životno zadovoljstvo najvažniji dobri i skladni međuljudski odnosi, odnosi u obitelji, užoj okolini, ali i u društvu općenito. A ova izjava govori da nam za sretan život sreća drugih ljudi mora biti podjednako važna, ako ne i važnija od vlastite”, ističe voditeljica istraživanja.

Projekt CRO-WELL

Također provjeri

Svečana primopredaja dijela ostavine dr. Ive Pilara, 20. 2. 2019.

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar predao je još 2009. godine na trajno čuvanje i stručnu …