Predstavljena monografija dr. sc. Stipana Trogrlića o mons. Boži Milanoviću
ZAGREB, 14. prosinca 2011. (Hina) – Monografiju “Mons. Božo Milanović – istarski svećenik (1890.1980.). Crkveno vjersko i javno političko djelovanje” povjesničara Stipana Trogrlića predstavili su u Zagrebu akademici Franjo Šanjek i Josip Bratulić, a u ime suizdavača Elvis Orbanić i Anton Šuljić te autor
– O monografiji / Dr. sc. Stipan Trogrlić: Razgovor s povodom o monografiji Mons. Božo Milanović
Po Šanjekovim riječima monografija o Boži Milanoviću, jednom od najznamenitijih i najosebujnijih Istrana minulog stoljeća, koji je punih 70 godina vrlo aktivno sudjelovao na crkvenoj, kulturno-prosvjetnoj i društveno-političkoj sceni, jedinstveno je biobibliografsko djelo o tom istarskom svećeniku, društveno-političkom radniku, neslomljivu u progonu, odlučnu borcu za hrvatski identitet Istre i njezino uključenje u Hrvatsku u vrijeme kad su se nepravedne granice crtale potezom pera velikih sila neovisno o stvarnim povijesnim danostima.
Predstavivši Stipana Trogrlića kao najboljeg poznavatelja povijesti Katoličke crkve u Istri, Šanjek je rekao kako je monografija o Boži Milanoviću plod autorova dvadesetgodišnjeg istraživanja, da je koncipirana logički, smisleno i bez suvišna ponavljanja, stilski dotjerana te pisana u skladu s uobičajenom metodologijom u humanističkim znanostima.
Monografija o Boži Milanoviću podijeljena je u pet poglavlja (Utjecaj Kačića, Dobrile i Mahnića na Milanovićevu formaciju, Otpor talijanskoj okupacijskoj politici, U diplomatsko-političkoj borbi za sjedinjenje Istre s Hrvatskom, Milanovićevo unutarcrkveno djelovanje i Odgojno-obrazovni rad u sjemeništu i bogosloviji) s nizom podnaslova koji jasno ocrtavaju njegov život i djelo.
Po riječima Josipa Bratulića monografija o Boži Milanoviću je važna kako bi se prepoznao Božji čovjek u narodu.
“Svi mi koji smo ga poznavali nosimo ga u najboljoj uspomeni, jer se brinuo o nama”, rekao je Bratulić. Kad bi primjetio da neki đak nosi loše cipele ili je loše odjeven, tiho bi ga pozvao te mu dao cipele ili odjeću, podsjetio se Bratulić, dodavši kako im je kao ravnatelj pazinske gimnazije utisnuo biljeg “radinosti i skromnosti”.
Elvis Orbanić, ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu, rekao je kako se nada da će monografija doći u ruke i onima koji pišu povijesne udžbenike za osnovnu i srednju školu te se konačno usuditi uvrstiti koji redak o Boži Milanoviću, jednoj od najznamenitijih ličnosti 20. stoljeća u Istri.
Stipan Trogrlić je rekao da je, bez djelovanja Bože Milanovića koji je najdublji trag ostavio kao ravnatelj gimnazije, pitanje koliki bi dio Istre pripao Hrvatskoj. Njegova glavna linija ponašanja u svim mijenama, od Austro-Ugarske do komunističke Jugoslavije, bila je: lišće mijenjaj, a korijene čuvaj – vjerski i nacionalni identitet.
Trogrlić je podsjetio kako je još 1945. Milanović prvi upozorio na slovenska nastojanja da pomaknu granicu s lijeve obale Dragonje. Za tako nešto su mu sa slovenske strane nudili znatne novčane svote, što je on odbacio, rekao je.
“To što je 25, a po nekima 27 hrvatskih sela priključeno Sloveniji nije stvar Milanovića, nego popustljive i kompromiserske hrvatske politike”, rekao je Trogrlić.
Monografiju o Boži Milanoviću (329 str.) objavila je Kršćanska sadašnjost i Državni arhiv u Pazinu.
Stipan Trogrlić viši je znanstveni suradnik i voditelj Područnog centra Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Puli. Objavio je tri knjige, uz ino, “Odnosi Katoličke crkve u Istri i jugoslavenske državne vlasti 1945.-1954.”.
(Hina)
