XVII. međunarodno arheološko savjetovanje, 23.-26.11.2011.

Ljudski rod je od svojih prapočetaka kroz antiku i rani srednji vijek plovio morima, rijekama i jezerima u svrhu putovanja i selidbe s kontinenta na kontinent, iz jednog područja Europe i Azije u drugo … bavio se ribolovom ili razmjenom dobara. Ljudi kamenog doba poznaju plovila primitivnog oblika. Pojavljuje se prapovijesno plovilo načinjeno od izdubljenog debla (monoksil), na Jadranu nazvano ladva. Žitelji na istočnoj obali Jadrana i otocima oko 3.000 g. pr. Kr. održavaju pomorske veze s mjestima na zapadnoj obali Jadrana,  čak i s nekim krajevima Sredozemlja. Tako su pronađeni prvi dokazi o postojanju ribarstva na istočnom Jadranu po nalazima koštanih udica,  ribljih kosti i velikih količina školjki na priobalju i u spiljama pod Učkom i na jugu Istre, na otocima. Na jednom fragmentu keramike iz Grapčeve spilje na otoku Hvaru, starom oko 2.700 g. pr. Kr., urezan je prikaz broda, jedna od najstarijih slika broda u Europi… Grade se primitivna morska pristaništa, privezi za brodice na jezerima i rijekama (Rhona, Elba, Rajna, Sava, Drava, Dunav, Pad i dr.) … Histri i Liburni bili su odlični brodograditelji i pomorci. Rimljani su po njima prozvali jedan tip plovila – liburna, a koristila se i serilia. Prelaze preko Jadrana i razvijaju intenzivnu razmjenu dobara s mjestima na talijanskoj obali, naročito s Picenumom i Apulijom, Grčkom, sjevernom Afrikom… obalama Mediterana. – Iz poziva za XVII. međunarodno arheološko savjetovanje