KnjigaSTARE ZAGREBAČKE KAVANE I KRČME. S kraja 19. i početka 20. stoljeća
- PRVI DIO: NORME VLASTI
- Pravni okvir, u početku
- Zakon o obrtu iz 1884. godine
- Statut zagrebadeih ugostitelja iz 1887.
- Nazivi i obrti u tradiciji i u zakonu
- Tradicionalni ugostiteljski objekti: krčma, gostionica i svratište
- Novi ugostiteljski objekt: kavana
- Ugosliteljki objekti prema Statutu iz 1887.
- Od obrta do financija
- Nove dozvoie, novi porezi
- »Obćinska potrošarina« i regalno pravo
- Nove dozvole, novi porezi… opet
- Nove definicije
- Ugostiteljski objekti: društvene vrijednosti i organizacija prostora
- Prostori
- Čistoća i javno zdravlje
- Preglednost
- Hijerarhizirana preglednost
- Vremena i broj lokala
- Zakonska ograničenja i razvoj
- Broj ugostitelpkih ohjekata
- Radnol vrijeme, nedjelje i blagdani
- Provodenje (slobodna) vremena
- Jelo i piče
- Igre
- Zabave i glazba
- Vlasti i vlasnici
- Profil i obveze ugostitelja
- Otvoriti lokal
- Slučaj Marije Wagner
- Odabir osoblja
- Pod neprekidnim nadzorom
- Nadležni organi za nadzor
- Inspekcije
- Od globe do zatvora
- DRUGI DIO: UGOSTITELJI I NJIHOVE UDRUGE
- Sve bolje organizirani obrtnici
- Od Društva do Zadruge (1856.-1904.)
- Društvo gostioničara i kavanara
- Godina preobrazbe (1894.)
- Novi zastoji i novi preokreti (1894.-1903.)
- Zadruga i Savez (1904.-1914.)
- Huzjak, predsjednik Zadruge
- … i Saveza
- Zadruga i banka u krizi (1910.-1914.)
- Schmidt na čelu Saveza (1910.-1914.)
- Obrtnici djeluju
- Peticije, žalbe, rezolucije i susreti
- Prosvjedi
- Ulazak u politiku
- Autoportret jedne struke
- Cijena modernizacije
- Slučaj 10 krčmi
- Novi zahtjevi; novi troškovi i nova kvaliteta
- Novi uzor obrtnika i nove životne okolnosti
- Loši radni uvjeti
- Za manja porezna opterećenja
- Za učinkovitiju kontrolu i pravednije kazne
- Za povratak obrtništvu
- Razvoj konkurencije
- »Iskuhavanje jela«
- »Bludilišta«
- »Sitničari«
- Prema profesionalizaciji osoblja
- Stanje stvari: osoblje 1903. godine
- Stručnost osoblja
- Nedovoljno kvalificirano osoblje
- Žensko osoblje
- Za bolji razvoj struke
- Novo društvo: Društvo hrvatskih konobara
- Podijeljena struka
- Pomirba?
- TREĆI DIO: PRAKTIČNO I SIMBOLIČNO ZNAČENJE KAVANA I KRČMI
- Urbani identitet
- Urbani prostor i ugostiteljski objekti
- Zagrebački kvartovi
- Geografija ugostiteljskih objekata
- Ugostiteljski objekti u gradskoj infrastrukturi
- Gradsko stanovništvo i ugostiteljski objekti
- Krčma i gostionica – »demokratski« ugostiteljski objekti
- Kavana – mjesto za gradanstvo
- Kavana, saloni zagrebačkog (malo)gradanstva – Matoš o društvenosti
- Nacionalni identitet
- Kavana, krčma i politika
- Hrvatski politički život
- Političari u krčmi
- Politika u krčmi
- Jelovnici: jezik i ukus
- Zanimanje vlasti za jelovnike
- lzgled jelovnika
- Kroatizacija jezika jelovnika
- Europski identitet
- Kavane kao kazališta
- Scenografija
- Imena
- Dijalozi i kostimi: glumci-gledatelji
- Mladi hrvatski pisci – primjer europske društvenosti
- Moderna i mladi
- Kavana – carstvo boemštine
- Stvarnost kavane
- Literatura
