Sociološki aspekti klimatskih promjena u Hrvatskoj

Klimatske promjene, iako potječu iz prirode, svoje uzroke imaju u modernoj društvenoj organizaciji: ekonomskom, političkom i kulturnom sustavu koji se iz najrazvijenijih zemalja širi ostatkom svijeta. Potreba za razumijevanjem globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena generira vrlo visok stupanj kompleksnosti problema za one koji fenomen žele razumjeti.Ta kompleksnost uključuje i društvene mehanizme klimatskih promjena koje se povratno realno manifestiraju u društvu. Tema klimatskih promjena u domaćoj se sociologiji prati posljednjih dvadesetak godina u okviru socijalne ekologije. U tom kontekstu empirijski se istražuju zabrinutost i stavovi o klimatskim promjenama, migracije uzrokovane klimatskim promjenama, istraživanja klimatskog pokreta te istraživanja stanja i učinkovitosti klimatskih politika. Kako bismo ispitali informiranost građana i odredili determinante pro-okolišnog ponašanja provest ćemo kvantitativno istraživanje na nacionalno reprezentativnom probabilističkom uzorku, stratificiranom prema spolu, dobi, regiji i veličini naselja (N=1500). Za izradu instrumenta oslonit ćemo se na postojeće i testirane instrumente kojima se mjere individualne i kontekstualne odrednice pro-okolišnog ponašanja s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova, a uključuju ispitivanja svjetonazora, općeg povjerenja, zabrinutosti, stavova o okolišu, percepciju kolektivne učinkovitosti te “flourish index” u interakciji s varijablama koje uključuju sociodemografska obilježja i političku angažiranost. Kako bismo istražili percepciju i iskustva ranjivih skupina pogođenih klimatskim promjenama koristit ćemo kvalitativni pristup. Kvalitativno istraživanje bit će provedeno metodom polustrukturiranih i dubinskih intervjua s ciljem dubljih uvida u iskustva i percepcije ranjivih skupina. Prilikom odabira uzorka odabrat će se šest klimatskim promjenama pogođenih područja / lokaliteta, te će se u svakome intervjuirati minimalno po pet sugovornika; također će se odabrati tri na klimatske promjene ranjive profesije, odnosno minimalno 20 sugovornika (samo)zaposlenih na radnim mjestima osjetljivim na klimatske promjene. U okviru suradnje sa Corvinus Sveučilištem u Budimpešti provesti će se fokus grupa sa donosiocima odluka (u Zagrebu) kroz koje će se participativnim sudjelovanjem izraditi vizualni alati (ekonomija krafne – eng. Doughnut economy) nove paradigme održivosti gradova, teorijski okvir društveno-metaboličke transformacije sa naglaskom na javne politike, te komparativna analiza ishoda participativnog procesa u Zagrebu i Budimpešti.