Socijalna održivost i procesi urbane transformacije u Hrvatskoj

Dva procesa, više od drugih, otvaraju nove mogućnosti i izazove razvitku gradova u svijetu, pa i u Hrvatskoj – to su globalizacija i decentralizacija. Integriranjem hrvatskog društva u europske asocijacije još više će se potaknuti dinamičke urbane promjene, što implicira i komparativnu analitičku perspektivu, osobito u odnosu na sredozemne i srednjoeuropske gradove. Recentna istraživanja s područja urbane sociologije pokazuju da se urbani život odvija kroz niz proturječnosti kao to su globalno-lokalno, javno-privatno, konzumerizam-siromaštvo, socijalna uključenost-socijalna isključenost, a koje se nastoje uravnotežiti kroz primjenu koncepta socijalne održivosti. (Primjerice, Polese, M. i Stern, R., (eds.) 2000., The social Sustainability of Cities: Diversity and the Management of Change, University of Toronto Press; Hamilton, Andrews, Pichler-Milanović, (eds.) 2005. Transformation of Cities in Central and Eastern Europe: Towards Globalization, United Nations University Press; Castells, M., 2000. Urban sustainability in the information age, City 4(1) 118-122.). I hrvatski su gradovi suočeni s kompleksnim promjenama u socijalnom, kulturnom, i ekonomskom smislu koje nisu bez posljedica i na njihove fizičke, ambijentalne i, u konačnici, identitetske sastavnice. Važno je istaknuti da ove promjene ne pogađaju samo velike gradove, već da su i brojni srednji i mali gradovi, osobito oni na jadranskoj obali, izloženi ubrzanim procesima urbane transformacije koji nerijetko imaju negativne posljedice. Istraživanje se temelji na hipotezi da je socijalna održivost (imunitet) jedan od nužnih uvjeta za uspješnu urbanu transformaciju. Pri tome, socijalno održiva zajednica najopćenitije se definira kao pravedna, raznovrsna, povezana i demokratična, te ona koja omogućava zadovoljavajuću kvalitetu života (Barron, L. i Gautlett, E. 2002. Model of Social Sustainability, u: Housing and Sustainable Communities Indicators Project, WACOSS). Glavni cilj projekta je kroz analizu odnosa urbanih lokalnih zajednica i socijalne održivosti, odgovoriti na pitanje kako oblikovati prihvatljivu socijalnu osnovu urbane transformacije hrvatskog grada. Kao rezultat rada na projektu i njegov doprinos očekuje se izrada konceptualnog okvira za sociološku analizu planiranja/transformiranja hrvatskog urbanog prostora.