Sekundarno stanovanje i socijalna održivost lokalnih zajednica u Hrvatskoj

Planirani projekt polazi od pretpostavke da je korištenje vikendica, tj. povremeno korištenje stambenih objekata za odmor i rekreaciju, snažan čimbenik socio-prostorne transformacije. U Hrvatskoj postoji stalan rast ovog trenda, pri čemu su određena područja, ili preciznije, obalno područje, više izložena širenju vikendica. Taj povećani pritisak vikendica i tendencija ove pojave da se mijenja i poprima nove oblike, posebno pod utjecajem očekivanog rasta međunarodnih vikendica i nestanka hijerarhije u korištenju stambenih objekata, usmjerili su planirani projekt prema jednom pitanju: jesu li vikendice samo prepreka ili bi mogle biti izvor prilika, tj. dodatni impuls društvenoj održivosti lokalnih zajednica u Hrvatskoj. Glavni ciljevi projekta su: 1) Identificiranje naselja u Hrvatskoj s povećanim brojem vikendica; 2) Utvrđivanje tipova naselja u Hrvatskoj i dobivanje uvida u povezanost vikendica s relevantnim sociodemografskim i socioekonomskim značajkama doseljenika; i 3) Analiza kako vikendice utječu na svakodnevni život lokalne zajednice, društvene strukture i procese u njoj. Ovi ciljevi usmjeravaju istraživanje prema kombinaciji sekundarne analize popisnih podataka i analize empirijskih podataka prikupljenih kroz studije slučaja. To će omogućiti duboki uvid u način na koji kućanstva za odmor utječu na lokalnu društvenu stvarnost. Članovi projektnog tima: Geran-Marko Miletić, Anka Mišetić, Roko Mišetić, Krešimir Peračković, Saša Poljanec-Borić, Tomislav Smerić, Nenad Pokos, Sara Ursic, Mario Bara, Marica Marinović Golubić, Rašeljka Krnić, Srđana Urlić, Stanko Mirošević, Duje Radovniković, Mirjana Urlić, Katarina Mirošević i Boris Bučević