Ivo Pilar, teoretičar hrvatske modernizacije

Nikada do danas nije bilo zasnovano sustavno istraživanje djela i života dra Ive Pilara (1874.-1933.), teoretičara hrvatske modernizacije, čije ime s razlogom nosi Institut društvenih znanosti u Zagrebu, nositelj ovoga projekta. Uglavnom su političko-ideološke okolnosti bile te, koje su nakon g. 1945. onemogućile da se o ovom istaknutom i nadasve svestranom hrvatskom misliocu, znanstveniku, piscu i javnom djelatniku, uopće u javnosti i nešto znade. O njemu je šutjela i naša akademska javnost: povjesničari, sociolozi, psiholozi, književni i pravni povjesničari, unatoč činjenici što je u svim ovim disciplinama I. Pilar bio ne samo istaknuti stvaralac, nego je u Hrvatskoj bio među prvima (ili čak prvi!) koji su se ozbiljno bavili političkom geografijom, ili socijalnom psihologijom. Nadalje, i stručnjacima je nepoznata njegova višegodišnja odvjetnička, politička i kulturna djelatnost u Beču i Zagrebu te Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla). Metodološki primjerenim istraživanjima dobit će se pouzdan uvid u najvažnije sastavnice (činjenice; okolnosti) o Pilarovu djelu, životu i javnom djelovanju I. Pilara, kao istaknutog teoretičara hrvatske modernizacije i jedne od najistaknutijih osoba hrvatskoga javnog života s radiusom djelovanja ne samo na teritoriju Republike Hrvatske nego i u Bosni i Hercegovini, s utjecajem na zbivanja i u većem dijelu velike Austro-Ugarske monarhije. Kao takav se teorijskim prinosima i praktičnim djelovanjem na nužnim reformama društvenih i političkih odnosa u Hrvatskoj i okolnim zemljama koje su bile u sastavu višenacionalnih država (Austr-Ugarska, Jugoslavija) ukazuje kao nezaobilazni stvaralac i u širem razdoblju koje zovemo (još uvijek nedovršenom) modernizacijom. Predloženo sustavno istraživanje relevantnih aspekata u životu i djelu I. Pilara kao teoretičara hrvatske modernizacije pružit će novu sliku ne samo o visokim intelektualnim potencijalima nego i o ostvarenjima (teorijskim i praktičnim) ovoga istaknutog predstavnika svoga naraštaja, a time i uvid u djelovanje cijeloga njegova naraštaja i vrijeme u kojemu je živio, dakle drugačiju i svakako točniju sliku hrvatskih prilika i okolnosti u kojima je živio hrvatski narod u posljednjem razdoblju Austro-Ugarske Monarhije i u prvoj jugoslavenskoj državi. Rezultati ovih istraživanja na primjeren će se način podastrijeti ne samo našoj i svjetskoj znanstvenoj zajednici nego i širem intelektualnom krugu i obrazovanim suvremenicima.