Hrvatski nacionalni identitet: nastanak i osporavanja

Do kraja srednjeg vijeka na prostoru današnje Hrvatske i BiH postojalo je više samoniklih državnih tvorbi, odnosno Hrvatska i Dalmacija, s njom usko povezana tadašnja Slavonija, zatim Bosna i Dubrovačka Republika. Današnja Slavonija te Istra nalazile su se pod inozemnim centrima. Unatoč tome gotovo cjelokupna populacija danog okvira bila je, sa dijelom stanovništva istočnog Srijema i današnjeg crnogorskog primorja, istojezična i katolička te prožeta brojnim kulturnim poveznicama. Osmanskim pustošenjima, osvajanjima, kolonizacijama uslijediti će dalekosežne etničke promjene. Približno četvrtina Hrvatske i polovina BiH postati će prožeta većinski pravoslavnim/srpskim življem dok će islamizacijom biti oformljena muslimanska/bošnjačka zajednica. Osmanska osvajanja utjecati će i na konstituciju hrvatske nacije te će njenim dijelom postati svi ovdašnji istojezični katolici. Međutim, etničkim promjenama uvelike je onemogućeno da se na toj konstituciji utemelji odgovarajući državni okvir dok će se hrvatska nacija suočiti s negacijom svog povijesnog i jezičnog identiteta te s destrukcijom stečevina izborenih unatoč nepovoljnim historijskim okolnostima. Cilj priloženog projekta bio bi u tome da se u što većoj mjeri istraže i deskriptiraju prilike koje su dovele do prikazane promjene etničke slike te u dekonstrukciji kapitalnih ideologema kojima se na historijskom, jezičnom, kulturnom, političko-pravnom polju pokušava degradirati hrvatski identitet i stečene ustavne pozicije konkretno na tlu BiH. U realizaciji projekta sudjelovali bi sljedeći znanstvenici unutar niže navedenih radnih i istraživačkih okvira: 1. Saša Mrduljaš (voditelj, znanstveni savjetnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Split, https://wwwcroris.hr/osobe/profil/2054); organizacija izvedbe projekta; državno-teritorijalni, etnički, vjerski suodnosi; migracije za osmanske dominacije; analiza ideologema i njihovog političkog značaja; kartografski prikazi i proračuni, demografski proračuni; 2. Miljenko Brekalo (znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Osijek, https://wwwcroris.hr/osobe/profil/2507); analiza ustavnih pozicija Srba u Hrvatskoj prije i nakon demokratskih promjena (pitanje konstitutivnosti); ustavne pozicije Hrvata u BiH (Ustav iz 1974, izvorni i izmijenjeni Ustavi Federacije BiH i ”daytonske” BiH); 3. Domagoj Vidović (viši znanstveni suradnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, https://wwwcroris.hr/osobe/profil/1276); proširenost hrvatskog imena u prednacionalnom razdoblju; dijalekti kao pokazatelji migracija i podrijetla; rasprostranjenost novoštokavsko-ijekavskog dijalekta općenito i kod dijela Hrvata; povijesne dijalektološke odrednice mjesnih govora Hrvata istočne Hercegovine, Boke kotorske i Bara; ideologemi o hrvatskom jeziku; 4. Goran Mijočević (docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru – Studij povijesti; https://scholar.google.com/citations?hl=hr&user =qoaACAIAAAAJ); vjerski odnosi na tlu današnje Hrvatske i BiH u srednjem vijeku; organizacija katoličke crkve u srednjovjekovnoj Bosni i Humu; Crkva Bosanska i proces rekatolizacije njenih vjernika; prisutnost pravoslavlja u Humu; značaj stećaka za hrvatski identitet; 5. Dijana Pinjuh (izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru – Studij povijesti, https://scholar.google.com/citations?hl=hr&user=ur2b51gAAAAJ); vjerski odnosi na tlu današnje Hrvatske i BiH za vrijeme osmanske dominacije i položaj katoličke crkve; proces islamizacije; značaj dovišta (muslimanskih molitvenih mjesta u prirodi) za shvaćanje procesa islamizacije. Članovi projektnog tima: Saša Mrduljaš, Miljenko Brekalo, Goran Mijočević i Antun Kovčalija.