Habsburška birokracija i lokalne zajednice: županije Banske Hrvatske

Svrha je projekta potaknuti sustavna istraživanja hrvatsko-slavonskih županija (Ličko-krbavska županija, Modruško-riječka županija, Zagrebačka županija, Varaždinska županija, Bjelovarsko-križevačka županija, Požeška županija, Virovitička županija i Srijemska županija) u razdoblju od 1886. do 1918. pomoću suvremenih pristupa i novih spoznaja utemeljenih na rezultatima izvornih znanstvenih istraživanja. Glavni cilj projekta je istražiti kako je poslovao habsburški birokratski aparat u županijama, kakav je učinak imalo upravljanje javnim poslovima u lokalnim zajednicama i koliko je bilo samouprave u županijama. Banska Hrvatska potkraj 19. i početkom 20. stoljeća bila je autonomna kraljevina u sklopu Zemalja ugarske krune kao sastavnog dijela Austro-Ugarske. Stoga je hrvatsko-slavonsko županijsko činovništvo pripadalo birokratskom aparatu u kasnom habsburškom carstvu. Metodologija istraživanja temeljit će se na istraživačkom radu koji će uključivati istraživanje primarnih izvora pohranjenih u arhivima, knjižnicama, muzejima i specijalnim zbirkama u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji i Srbiji. Ti će izvori uključivati tiskana godišnja izvješća, izvorno arhivsko gradivo, statističke godišnjake, novine i druge pisane dokumente. Iako su ti materijali dragocjeni za nijansirano razumijevanje razvojnih procesa u Hrvatskoj tijekom La Belle Époque u Europi, oni su prilično zanemareni u hrvatskoj historiografiji. Planirana istraživanja će za početak obuhvatiti tri specifična aspekta: 1. županijsko činovništvo (profil i karijere županijskih činovnika), 2. trajanja i promjene u lokalnim zajednicama (u područjima kao što su školstvo, zdravstvena skrb, šumarstvo, graditeljstvo i slični javni poslovi u županijama) i 3. županijska samouprava (županijske skupštine i županijski pravni akti).