Europsko društveno istraživanje 4. krug

Europska zaklada za znanost potaknula je 2001. godine europski projekt pod nazivom “Europsko društveno istraživanje” (European Social Survey – ESS) sa svrhom kontinuiranog praćenja promjena u društveno-političkim stavovima i vrijednosnom sustavu građana europskih zemalja. Istraživanje se provodi svake dvije godine kako bi se stekao što bolji uvid u tijek spomenutih promjena i kako bi se omogućile usporedbe među europskim zemljama. Dodatni, ne manje važni cilj istraživanja jest razvoj i poboljšanje metoda međukulturalnih istraživanja. ESS se provodi na način da se istim upitnikom i točno utvrđenom metodologijom u svakoj zemlji članici anketira reprezentativni uzorak građana. Zahvaljujući financijskoj potpori Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, u 4. krug ESS-a 2008. godine uključila se i Hrvatska, a istraživanje je u Hrvatskoj proveo tim znanstvenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Rezultati provedenog istraživanja su, nakon rigorozne kontrole prikupljenih podataka koju provodi Norveška služba za podatke u području društvenih znanosti (Norwegian Social Sciences Data Services) 24. ožujka 2010. objavljeni na Internet stranicama ESS-a http://ess.nsd.uib.no/ i time postali dostupni svjetskoj javnosti za različite analize. Trenutno su dostupni podaci za 28 europskih zemalja: Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska Izrael, Litva, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Mađarska Poljska, Portugal, Rumunjska, Ruska federacija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska I Velika Britanija. Teme obuhvaćene ovim istraživanjem uključuju područja koja se kontinuirano prate: povjerenje u institucije, društveno-politička orijentacija; temeljne moralne, političke i socijalne vrednote; socijalna uključenost i isključenost; kvaliteta življenja, zdravlje, sigurnost; obrazovni i profesionalni status; ekonomski status; socio-demografske karakteristike, a specifične teme 4. kruga istraživanja bile su stavovi o različitim oblicima socijalne skrbi i njihova dostupnost te percepcija različitih dobnih skupina i doživljaj diskriminacije zbog dobi.