Društvena evaluacija hrvatskog inovacijskog sustava u funkciji društva znanja

Nakon prve faze društveno-ekonomske tranzicije u Hrvatskoj koja je uključivala restituciju temeljenih institucija kapitalističkog društva (tržišnu ekonomiju, demokratizaciju, privatizaciju) nameće se potreba ubrzanijeg uključivanja u globalne ekonomske procese, prvenstveno u gospodarstvo Europske unije. Postizanje konkurentnosti na europskom i globalnom tržištu podrazumijeva gospodarski rast temeljen na znanju, obrazovanju i inovacijama, odnosno, podrazumijeva tranziciju u gospodarstvo znanja. Pokretač gospodarstva znanja jest kapitalizacija znanja koja se ostvaruje kroz inovacije i time u sebi integrira znanstveno istraživanje, njegovu tehnološku primjenu i komercijalnu eksploataciju . Sposobnost jednog društva da rasprostire, koristi i stvara znanje u cilju gospodarskog rasta ovisi o sustavu organiziranja i upravljanja institucionalnim okruženjem i potrebnim resursima. Takav sustav poznat je kao nacionalni inovacijski sustav, a politika upravljanja kao inovacijska politika. U svjetlu endogenizacije tehnološke promjene i „nove inovacijske paradigme“ inovacijski sustav i gospodarski rast složen je društveni fenomen čija učinkovitost ovisi o djelovanju „nevidljive ruke“ institucionalnog okruženja koje nastaje u ko-evoluciji s faktorima društvene i političke prirode. Time se važnost „društvenih“ i „političkih“ promjena izjednačava s važnošću same „tehnološke promjene“ i materijalnih pretpostavki proizvodnje. Osnovno polazište ovog istraživanje jest da su spoznaje o nacionalnom inovacijskom sustavu Hrvatske (HIS) u začetku te se o njegovom funkcioniranju, kvaliteti komponenata i preprekama razvoja malo zna. Posebice su zanemareni aspekt institucionalnog okruženja i socio-kulturnih pretpostavki korištenja znanja u funkciji gospodarskog rasta. Time stručna i znanstvena javnost ostaje bez važnih saznanja o tome kako pokrenuti gospodarski rast temeljen na znanju. Cilj ovog projekta, s jedne strane, unaprijediti znanje o „najboljim praksama“ inovacijskih sustava i politike u stranim zemljama, posebice EU, a s druge strane, istražiti i procijeniti efikasnost HIS-a u svrhu brže transformacije Hrvatske u društvo znanja. Projekt je interdisciplinaran i međuregionalan, te uključuju stručnjake iz područja sociologije i ekonomije, odnosno iz riječkog, zagrebačkog i osječkog sveučilišta kao i strane stručnjake.