Područni centar Osijek

Šamačka 9/II
31000 Osijek
Tel.: + 385 31 207 294 | + 385 31 207 285
E-mail: miljenko.brekalo@pilar.hr

Ddr. sc. Miljenko Brekalo

12. travnja 1994.

Razlozi osnutka područnoga centra Instituta Pilar u Osijeku, kao i drugih područnih centara Instituta, temelje se na općim i specifičnim načelima dugoročne znanstvenoistraživačke politike Instituta. Dokument “Strategija razvoja područnih centara Instituta Pilar” koji je donijelo Upravno vijeće Instituta 28. studenoga 2006. te dokument “Novi koraci u razvoju Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar temeljeni na mrežnom ustroju i tržišnoj orijentaciji” kojega je donijelo Upravno vijeće Instituta 11. lipnja 2007. predstavljaju osnovne građevne jedinice budućega rada i razvoja područnih centara Instituta. Temeljni razlozi osnutka područnoga centra Instituta Pilar u Osijeku zasnivaju se na trajnome interesu za hrvatski istok, ne samo za podunavsku orijentaciju Hrvatske, već i za specifičnosti i posebnosti podneblja hrvatske ravnice, posebno za istraživanje identiteta Osijeka i Slavonije, kao i susjedstva. Promišljajući programe, teme i projekte od globalnog, nacionalnog i lokalno-regionalnog karaktera područni centar Osijek se treba afirmirati kao znanstveno i intelektualno središte grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i hrvatskoga istoka (u uskoj suradnji s centrom u Vukovaru), koje bi služilo za osposobljavanje mladih znanstvenika iz lokalne zajednice, ali bi i pružalo znanstveno-istraživačke, arhivsko-dokumentacijske, izdavačke, konzultativne i obrazovne usluge široj akademskoj, upravljačkoj i gospodarskoj zajednici. Centar Osijek bi na taj način trebao osposobiti mlade istraživače i znanstvenike koji će rezultatima svojih istraživanja omogućiti lokalnoj gradskoj i županijskoj zajednici da na vrijeme dobije sve relevantne pokazatelje potrebne za učinkovito upravljanje gradom, odnosno županijom. Osim toga, zaposlenici Centra moći će sudjelovati u izvođenju nastave na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i temeljem svoga znanja i iskustva pridonijeti kvaliteti sveučilišne nastave.U okviru Centra proveden je projekt “Prognana Hrvatska”, rezultati kojega su objavljeni u “Društvenim istraživanjima” 28/29 (1997). Tijekom 1999/2000. Centar je sudjelovao u projektu o migracijama (Das Migrationsprojekt) Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Fachhochschule für Wirtschaft iz Friedberga i Giessena. Prvi su rezultati objavljeni u zborniku Makro-, Mikro- und Rechtliche Aspekte in Transitionsprozessen (Osijek, 2000.)

• Dr. sc., dr. sc. Miljenko Brekalo, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, redoviti profesor u trajnom izboru
• Ana-Marija Ćorić, asistentica
• Dr. sc. Marina Kotrla Topić, viša znanstvena suradnica, izvanredna profesorica

Program rada područnoga centra Instituta Pilar u Osijeku usklađen je s temeljnim ciljem mrežnoga ustroja Instituta – da se u svakom centru pored redovitih znanstvenoistraživačkih djelatnosti razvijaju i djelatnosti koje će tematski centre usmjeravati prema nacionalnoj i globalnoj, a ne samo regionalnoj razini djelovanja. To znači da će Centar Osijek na nacionalnoj i globalnoj razini svoju djelatnost usmjeravati prema istraživanjima srednjoeuropske povijesti, kulture i budućnosti u suvremenim eurointegracijama, a na regionalnoj razini prema temama vezanima uz hrvatsku ravnicu, identitet Slavonije i hrvatske manjine. Program rada područnoga centra Instituta Pilar u Osijeku zasnovan je na osmišljavanju i realizaciji temeljnih djelatnosti Instituta. To su: znanstvenoistraživački rad, nakladnička djelatnost, znanstveno-popularizacijska djelatnost, tržišni projekti te nastavna djelatnost. Primarna i najvažnija djelatnost područnoga centra jest znanstvenoistraživački rad na globalnim, nacionalnim i lokalno-regionalnim temama. U tom smislu dominantno značenje imaju programi i projekti trajne znanstvenoistraživačke djelatnosti, financirani od resornog ministarstva. Svi znanstvenici i znanstveni novaci u Centru Osijek surađivat će na tim projektima. U dugoročnom smislu, ovisno o raspoloživim kadrovskim resursima, područni centar bi postao nositeljem jednog ili dvaju projekata trajne znanstvenoistraživačke djelatnosti. Osim izvornih znanstvenih istraživanja Područni centar Osijek će organizirati, prikupljati i čuvati raznoliku povijesnu građu, statističko-demografsku dokumentaciju i druge izvore o identitetu Osijeka i Slavonije, kao i o svim drugim aspektima društvenog, demografskog, političkog, povijesnog, kulturnog i ekonomskog razvitka hrvatskoga istoka i hrvatskih manjina u Slavoniji. U tom kontekstu područni centar će usko surađivati napose sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, zatim Centrom HAZU u Osijeku, Državnim arhivom u Osijeku i Povijesnim odjelom muzeja Slavonije, kao i sa svim drugim zainteresiranim institucijama i pojedincima u gradu Osijeku, Osječko-baranjskoj županiji, Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama.

1. „Hrvatski nacionalni identitet: nastanak i osporavanja“ koji financira Europska unija – Next Generation EU (ur. br. projekta: 01/08-73/23-2519-19), voditelj projekta dr. sc. Saša Mrduljaš, suradnik na projektu prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo.
2. Analiza foruma Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o zdravstvenom odgoju u školama, programu, ocjenjivanju te zakonu o udžbenicima (2005), naručitelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, voditelj projekta prof. dr. sc. Vlado Šakić, suradnica na projektu izv. prof. dr. sc. Matina Kotrla Topić.
3. COST-ISCH IS Akcija IS1410: The digital literacy and multimodal practices of young children (DigiLitEY) (2015 – 2019), nositelj projekta: COST (European Cooperation in Science and Technology), voditeljica projekta Jackie Marsh, suradnica na projektu izv. prof. dr. sc. Matina Kotrla Topić.
4. COST-ISCH IS Akcija IS1414: Evolution of reading in the age of digitisation (E-READ) (COST-ISCH Action IS1404) (2014 – 2018), nositelj projekta: COST (European Cooperation in Science and Technology), voditeljica projekta Anne Mangen, suradnica na projektu izv. prof. dr. sc. Matina Kotrla Topić.
5. DigiLitA – Utjecaj okoline na razvoj djeteta: povezanost upotrebe digitalne tehnologije, obiteljskog literarnog okruženja te fizičke aktivnosti s dobrobiti djeteta u ranoj školskoj dobi je znanstveno-istraživački projekt Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, kojeg financira Europska unija – NextGeneration EU (projekt br. 01/02-73/23-2519-5) (2024-2027), voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Marina Kotrla Topić.
6. Digitalna tehnologija u obitelji – obrasci ponašanja i učinci na razvoj djece (UIP-2019-04-7547), suradnica na projektu izv. prof. dr. sc. Matina Kotrla Topić.
7. Djeca (0-8) i digitalna tehnologija (2015–2017), nositelj projekta: European Commission, Joint Research Centre, Institute for the Protection and Security of the Citizen; voditeljica projekta: Stéphane Chaudron, voditeljica hrvatske dionice izv. prof. dr. sc. Marina Kotrla Topić.
8. Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji (IP-2019-04-6198), suradnica na projektu izv. prof. dr. sc. Matina Kotrla Topć.
9. Erasmus+ projekt “ProWell – Protecting the mental well-being of our children during and after public health emergencies – digital training for teachers and educators”, suradnica na projektu izv. prof. dr. sc. Matina Kotrla Topć.
10. Hrvatska vojska – hrvatsko društvo (2007 – 2009), naručitelj: Ministarstvo obrane, voditelj projekta prof. dr. sc. Vlado Šakić, suradnica na projektu izv. prof. dr. sc. Matina Kotrla Topić.
11. Javno mnijenje o pravosudnom sustavu (2005), naručitelj: Ministarstvo pravosuđa, voditelj projekta prof. dr. sc. Vlado Šakić, suradnica na projektu izv. prof. dr. sc. Matina Kotrla Topić.
12. Javno mnijenje o stavovima prema ne-vladinim organizacijama (2005), naručitelj: Academy for Educational Development, voditeljica projekta prof. dr. sc. Renata Franc, suradnica na projektu izv. prof. dr. sc. Matina Kotrla Topić.
13. KiDiCoTi: a new study on kids’ digital lives during COVID-19 lock-down, nositelj projekta: European Commission, Joint Research Centre, Institute for the Protection and Security of the Citizen; voditeljica projekta: Stéphane Chaudron, voditeljica hrvatske dionice izv. prof. dr. sc. Marina Kotrla Topić;
14. Osobine ličnosti, prirodni jezik i kognitivni razvoj (2007 – 2011), voditelj projekta: B. Mlačić; 2.2. Osobine ličnosti i prirodni jezik (2004 – 2006), voditelj projekta dr. sc. Boris Mlačić, suradnica na projektu izv. prof. dr. sc. Matina Kotrla Topć.
15. PAX CROATORUM – narušene vrijednosti Domovinskoga rata (2018.-2019.), voditelj projekta prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo
16. Povezanost upotrebe digitalnih medija i obiteljskog literarnog okruženja s jezičnim vještinama djece predškolske dobi (2019), nositelj projekta Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Marina Kotrla Topić.
17. Vanjska evaluacija eksperimentalne primjene elemenata Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (2005 – 2006), naručitelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, voditelj projekta prof. dr. sc. Vlado Šakić, suradnica na projektu izv. prof. dr. sc. Matina Kotrla Topić.

Znanstveni zbornici

1. ŠTAMBUK, Maja – ŠUNDALIĆ, Antun, Razvojne perspektive ruralnoga svijeta Slavonije i Baranje (zbornik radova), Osijek/Zagreb, 2003.
2. BREKALO, Miljenko (ur.) al., Kultura, identitet, društvo – europski realiteti (zbornik radova), Osijek, 2014.
3. BREKALO, Miljenko (ur.), Život i djelo prof. dr. sc. Stjepana Sršana (zbornik radova), Osijek, 2016.
4. MUSIĆ, Ivica (ur.), Politika i ideologija, jezik i mediji (zbornik radova), Mostar, 2016.
5. BREKALO, Miljenko (ur.), Hrvatski Istok u Domovinskom ratu – iskustva, spoznaje i posljedice (zbornik radova), Osijek/Zagreb, 2016.
6. BREKALO, Miljenko (ur.), Domovinski rat i njegovi društveno-ekonomski odrazi na razvoj hrvatskoga Istoka (zbornik radova), Osijek/Zagreb, 2017.
7. BREKALO, Miljenko (ur.), Domovinski rat, njegove gospodarske, demografske i socijalne posljedice i perspektive na području hrvatskoga Istoka (zbornik radova), Osijek/Zagreb, 2018.
8. BREKALO, Miljenko (ur.), Grad Osijek u obrani hrvatskoga Istoka (zbornik radova), Osijek/Zagreb, 2019.
9. BREKALO, Miljenko (ur.), Podravska Slatina u Domovinskome ratu (zbornik radova), Zagreb, 2020.
10. BREKALO, Miljenko (ur.) al., Europa u mijeni – Progon i egzodus kao univerzalni problem (zbornik radova), Mostar, 2018.
11. BREKALO, Miljenko (ur.), Virovitica u Domovinskome ratu (zbornik radova), Virovitica, 2020.
12. BARBARIĆ, Dražen (ur.) et. al., QUO VADIS HOMO multidisciplinarni pristupi suvremenom čovjeku (zbornik radova), Mostar, 2020.
13. MAJSTOROVIĆ, Vlado – BREKALO, Miljenko (ur.), Posavina u obrani suverenosti i samostalnosti Bosne i Hercegovine (zbornik radova), Mostar, 2021.

 Knjige u sunakladi 

1. BREKALO, Miljenko, PAX CROATORUM – narušene vrijednosti Domovinskoga rata Osijek/Zagreb, 2019.
2. KOTRLA TOPIĆ, Marina – PERKOVIĆ KOVAČEVIĆ, Marina, Kid’s digital lives in COVID-19 times: digital practices, safety, and well-being of the 6- to 12-year-olds: a qualitative study – national report – Croatia, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Osijek/Zagreb, 2021.
3. ARLOVIĆ, Mato, Posavina u obrani konstitutivnosti Bosne i Hercegovine, Zagreb/Osijek, 2021.
4. LUKIĆ, Anamarija, Osijek gradonačelnika Vjekoslava Hengla (1920.-1934.), Osijek, 2021.
5. BREKALO, Miljenko, Paradržava Republika Srpska Krajina, Osijek, 2022.
6. BREKALO, Miljenko, Monetarni sustav i suverenitet Republike Hrvatske (1991.-2022), Osijek, 2023
7. BREKALO, Miljenko – ADANIĆ, Stjepan, Varaždinska kronika Domovinskoga rata, Osijek, 2024.
8. BREKALO, Miljenko, Povijesnopravni aspekti Domovinskoga rata do međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Osijek, 2026.

Organizacija skupova

1. Prvi interdisciplinarni znanstvenostručni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Hrvatski Istok u Domovinskom ratu – iskustva, spoznaje i posljedice, Osijek, 4.-5. prosinca 2015.
2. Drugi međunarodni interdisciplinarni znanstvenostručnog skupa: Domovinski rat i njegovi društveno-ekonomski odrazi na razvoj hrvatskoga Istoka, Osijek, 2.-3. prosinac 2016.
3. Treći međunarodni interdisciplinarni znanstvenostručni skup: Domovinski rat, njegove gospodarske, demografske i socijalne posljedice i perspektive na području hrvatskoga Istoka, Osijek, 2.-3. prosinca 2017.
4. Četvrti interdisciplinarni znanstvenostručni skup: Grad Osijek u obrani hrvatskoga Istoka, Osijek, 30. siječnja 2017.
5. Peti interdisciplinarni znanstvenostručni skup: Slavonija i Baranja u Domovinskome ratu, Osijek, 2-3- prosinca 2018.
6. Domaći interdisciplinarni znanstvenostručni skup: Podravska Slatina u Domovinskome ratu, Slatina, 12. prosinca 2019.

Suorganizacija skupova

1. Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup KULTURA, DRUŠTVO, IDENTITET – EUROPSKI REALITETI, Osijek, 20.-21. ožujka 2013.
2. Međunarodni znanstvenostručni skup: Život i djelo prof. dr. sc. Stjepana Sršana, Osijek, 16.-17. rujna 2015.
3. međunarodna znanstvena konferencija IDENTITET – KULTURE – JEZICI: Politika i ideologija, jezik i mediji, Mostar, 5. lipnja 2015.
4. međunarodna znanstvena konferencija IDENTITET – KULTURE – JEZICI: Europa u mijeni – Progon i egzodus kao univerzalni problem, Mostar, 3. lipnja 2017.
5. Domaći interdisciplinarni znanstvenostručni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Virovitica u Domovinskome ratu, Virovitica, 6. listopada 2018.
6. međunarodna znanstvena konferencija IDENTITET – KULTURE – JEZICI: Nasljeđe totalitarizma u suvremenom društvu, Mostar, 2. lipnja 2017.
7. međunarodna znanstvena konferencija IDENTITET – KULTURE – JEZICI: QUO VADIS HOMO multidisciplinarni pristupi suvremenom čovjeku, Mostar, 5. lipnja 2019.
8. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija: Posavina u obrani suverenosti i samostalnosti Bosne i Hercegovine, Orašje, 16.-17. siječnja 2020.
9. međunarodna znanstvena konferencija IDENTITET – KULTURE – JEZICI: Pitanje nacionalnoga u suvremenom kontekstu s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu, Mostar, 20.-21. listopada 2022.
10. međunarodna znanstvena konferencija IDENTITET – KULTURE – JEZICI: Umjetna inteligencija Umjetna stvarnost, Mostar, 3. lipnja 2024.
11. Međunarodna znanstvena konferencija: Aktualizacija i popularizacija znanosti kroz medije, Mostar, 11. studenoga 2022.
12. Domaći interdisciplinarni znanstvenostručni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Virovitica u Domovinskome ratu, Virovitica, 6. listopada 2018.