Održan znanstveni skup Re-thinking feminism, human rights and law; Zagreb, 12. 12. 2025.
U prostorijama Instituta Pilar u Zagrebu održan je 12. prosinca 2025. godine jednodnevni znanstveni skup Re-thinking feminism, human rights and law. Skup su organizirali Institut Pilar i European University Institute u sklopu projekta Feminist Judgments in Central and Eastern Europe as a Response to Gendered Democratic Backsliding, financiranog kroz EU Widening program. Projekt okuplja istraživačice i istraživače iz sedam zemalja srednje i istočne Europe koji kritički analiziraju i reinterpretiraju odabrane sudske presude kroz perspektivu intersekcijskog feminizma
Skup je okupio članice i članove istraživačkog tima te zainteresiranu stručnu i širu javnost – znanstvenike, pravnike, suce i sutkinje te predstavnike civilnoga društva. U jutarnjem i podnevnom dijelu održane su dvije radionice: „Re-thinking human rights“ (dr. sc. Ivana Radačić, Institut Pilar) i „Re-thinking feminism“ (dr. sc. Josipa Šarić, University of Kent). Dr. sc. Radačić ukazala je na probleme u sustavu zaštite ljudskih prava i aktivističkim praksama, uključujući prevalentnost traume i sagorijevanja (burn out) te izložila kako kontemplativne prakse mogu odgovoriti na te izazove. Dr. sc. Šarić bavila se pitanjem feminističkih pravnih budućnosti, iznoseći viziju feminizma koja počiva na solidarnosti i „radikalnoj empatiji“, a nadilazi binarnost žrtva/subjekt.
U poslijepodnevnim satima održala se javna panel-diskusija „Rodna perspektiva u sudovanju“ posvećena integraciji rodne analize u sudsku praksu i njezinu značaju u suvremenom kontekstu. Na panelu su sudjelovali:
• dr. sc. Goran Selanec, sudac Ustavnog suda RH
• Ivana Bilušić, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici; viša sudska savjetnica – specijalistica na Visokom kaznenom sudu RH
• Dijana Rizvić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu.
Diskusiju je moderirala dr. sc. Ivana Radačić, a projekt je uvodno predstavila dr. sc. Silvia Suteu, voditeljica projekta. Raspravljalo se o tome zašto je rodna perspektiva relevantna kako bi se postigla stvarna nepristranost sudstva te su izloženi primjeri iz prakse Ustavnoga suda i kaznenih sudova gdje je ona primijenjena ili je nedostajala.
