Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
U Zagrebu je od 27. do 29. listopada 2025. održana međunarodna znanstveno-stručna radionica The Migration Transition in Croatia – Current State and Perspectives, organizirana u sklopu Horizon Europe projekta We-ID, kojim koordinira dr. sc. Caroline Hornstein-Tomić. Događaj je organiziran i realiziran u partnerstvu s THE CIVICS Innovation Hubom i udrugom Znanje na djelu, uz potporu Konrad Adenauer Stiftunga i ERSTE Stiftunga
Foto: Anto Magzan
Radionica je okupila istraživače, predstavnike poslovnog i javnog sektora te civilnog društva, koji su tijekom tri dana razmjenjivali iskustva i promišljanja o migracijskim procesima u Hrvatskoj i Europi, njihovim društvenim učincima i budućim perspektivama, s naglaskom na izazove integracije i društvene promjene koje prate kretanja stanovništva. Radionica je okupila stručnjake iz različitih europskih zemalja te interdisciplinarni skup istraživača iz područja sociologije, antropologije, ekonomije, prava i drugih disciplina.
Prvog dana radionice središnje izlaganje održala je prof. dr. sc. Anne White s University College London (UCL), koja je predstavila rezultate dugogodišnjeg istraživanja o poljskim gradovima srednje i manje veličine. Njezino izlaganje analiziralo je kako se ti gradovi nose s dvostrukim izazovom – emigracijom domaćeg stanovništva te istodobnom integracijom novih imigranata, ponajprije ukrajinskih izbjeglica. Uslijedila su izlaganja koja su pružila uvid u slične procese u drugim europskim kontekstima. Predstavljeno je stanje u Bugarskoj, zemlji s izraženim emigracijskim obrascima, koja je posljednjih godina primila velik broj izbjeglica iz Ukrajine. Zatim je prikazan primjer Litve, gdje migracije iz država bivšeg SSSR-a otvaraju pitanja jezika, identiteta i povijesnog nasljeđa s obzirom na to da je ruski, kao zajednički jezik novih imigranata, u Litvi često simbolički povezan s traumama prošlosti. U nastavku dana održani su paneli posvećeni hrvatskom kontekstu, koji su analizirali spremnost Hrvatske na prihvat i integraciju novih migranata. Rasprave su okupile istraživače s različitih institucija i različitih iskustava, a naglasak je bio na interdisciplinarnom pristupu i usporedbi hrvatskih iskustava s onima drugih europskih zemalja.
Drugoga dana radionice glavni govornik bio je dr. sc. Niklas Harder, suvoditelj Odjela za integracije Njemačkog centra za istraživanje integracija i migracija (DeZIM), koji je predstavio pregled sedamdesetogodišnje povijesti njemačkih migracijskih politika te ukazao na ključne pogreške i propuštene prilike u procesu integracije imigranata. Njegovo izlaganje potaknulo je raspravu o mogućim poukama i smjernicama za razvoj učinkovitijih integracijskih politika u budućnosti. Uslijedili su okrugli stolovi, gdje su sudjelovali predstavnici različitih dionika migracijskog procesa – od predstavnika vlasti, poslodavaca, organizacija civilnog društva i Crkve, do osoba s osobnim iskustvom imigriranja u Hrvatsku. Te su rasprave otvorile prostor za dijalog između različitih perspektiva i naglasile važnost zajedničkog razumijevanja migracija kao društvenog fenomena.
Treći dan, u okviru NECE Laba, svoj rad predstavljale su organizacije civilnog društva koje rade s imigrantima. Raspravljalo se o mogućnostima primjene interdisciplinarnih pristupa i daljnjem jačanju suradnje između znanosti, politike i prakse. Tijekom radionica, različiti dionici koncipiralisu zajedničke modele i alate za uspješniju integraciju imigranata u hrvatskom društvu i prilagodbu hrvatskoga društva ovom bitnom društvenom fenomenu.
Zaključno, tijekom tri dana predstavljeni su različiti pristupi bavljenju temom migracija, a jedan od osnovnih zaključaka radionice upućuje na nužnost međudisciplinarne i međuresorne suradnje, uz aktivno uključivanje organizacija civilnog sektora koje djeluju na terenu. Radionica je pružila vrijedan prostor za razmjenu znanja i iskustava, potaknuvši dijalog o zajedničkim izazovima i mogućnostima.
Više informacija o projektu We-ID dostupno je na ovoj poveznici.
