Komemoracija za prof. dr. sc. Maju Štambuk; Zagreb, 2. 6. 2025.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatsko sociološko društvo organizirali su komemoraciju za prof. dr. sc. Maju Štambuk koja se održala 2. lipnja 2025. u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar, Marulićev trg 19/1, Zagreb. – Galerija
O životu i radu prof. dr. sc. Maje Štambuk govorili su Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Vesna Lamza Posavec, Drago Čengić, Tijana Trako Poljak, Anđelina Svirčić Gotovac i Ankica Marinović.
Prof. dr. sc. Maja Štambuk
In memoriam
Prof. dr. sc. Maja Štambuk, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskoj sociologiji, posebice u području ruralne sociologije i uredničkog rada. Njezino su znanstveno djelovanje obilježili mnogobrojni znanstveni i stručni radovi, znanstvenoistraživački projekti, izlaganja na domaćim i međunarodnim konferencijama te vođenje i/ili istraživanje unutar više od trideset znanstvenih i stručnih projekata. Objavila je jednu monografiju, sedam uredničkih knjiga, 22 poglavlja u knjigama, 33 znanstvena rada u časopisima i niz istraživačkih izvješća, elaborata i ekspertiza te se opravdano može smatrati nacionalnim ekspertom za područje ruralnog razvoja, sociologije sela i položaj marginalnih skupina.
Među njezinim ključnim djelima mogu se navesti knjiga Lica nigdine: društveni i prostorni okvir razvitka hrvatskog sela (2014.) i uredničke knjige u suautorstvu Ruralna općina sutra: društvena re/konstrukcija na ruralnom teritoriju (2014.), Kako žive hrvatski Romi (2005.), Živjeti u Zagrebu. Prinosi sociologijskoj analizi (2004.), Razvojne perspektive ruralnog svijeta Slavonije i Baranje (2003.), Prostor iza: kako modernizacija mijenja hrvatsko selo (2002.) te Budućnost na rubu močvare: razvojni izgledi naselja na Lonjskom polju (2001.).
Bila je članica Hrvatskoga sociološkog društva (gdje je 1989. – 1990. obnašala dužnost dopredsjednice) te Europskoga društva za ruralnu sociologiju (ESRS) u sklopu kojega je bila dopisnica za Hrvatsku 1991. – 1992. Također, bila je članica Matičnog odbora za područje društvenih znanosti, polje sociologija i Područnog vijeća za društvene znanosti (2005. – 2009.).
Usporedno sa znanstvenim radom, njezin je profesionalni život u velikoj mjeri bio određen i uredničkim radom. 0d 2002. do 2008. godine bila je glavna i odgovorna urednica časopisa Društvena istraživanja, a prije toga, od 1987. – 1997., dok je bila zaposlena u tadašnjem Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta (danas Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), bila je glavna i odgovorna urednica časopisa Sociologija sela, koji je počeo izlaziti 1963. godine. Moglo bi se reći da su njen znanstveni i urednički kapaciteti, kao i profesionalna radna etika, omogućili utvrđivanje visokih standarda u objavljivanju znanstvenih radova iz područja društvenih znanosti u Hrvatskoj. Naime, njena je „osobna centripetalnost“ nadilazila političke i institucionalne izazove koje je tranzicija (kao proces odozgo prema dolje) proizvodila u hrvatskom društvu. Kao znanstvenica i osoba, ona je tranzicijske izazove svladavala: kompetencijom, erudicijom, integritetom i karakterom. Zbog prirođene skromnosti, ljubavi prema poslu i poštovanju prema kolegama, prof. dr. sc. Maja Štambuk svoje bogato profesionalno, pa i životno iskustvo, nikada nije isticala da bi svisoka docirala kolegama-suradnicima.
Realizirajući se kao dvostruka glavna urednica (časopisa Društvena istraživanja i časopisa Sociologija sela, koji je kasnije nazvan Sociologija prostora) njena se nacionalna znanstveno istraživačka karizma potvrdila i u međunarodnim razmjerima jer su danas oba časopisa međunarodno relevantni izvori znanja iz područja društvenih znanosti i polja sociologije. Tako je prof. dr. Maja Štambuk izravno pridonijela međunarodnom ugledu hrvatske znanosti i njenih znanstvenika. Bila je vrlo obrazovana osoba, istančana ukusa i senzibiliteta. Osim za svoje znanstveno područje, zanimala se za mnoge teme iz kulture i umjetnosti. Voljela je klasičnu glazbu, osobito operu. Glazba joj je bila možda glavna radost, glavni životni sadržaj u posljednjim godinama. Duboko privržena Zagrebu u kojem je provela većinu života, ali i svojoj obitelji, otoku Braču i Selcima, svojem rodnom mjestu, jednom je rekla: „Gledajući unatrag, Selca i Zagreb podjednako su obilježili moje odrastanje. Selca su moje malo misto, a Zagreb moje velo misto. Selca su korijeni, obitelj i djetinjstvo, a Zagreb su ljubavi, prijateljstva, posao i krov nad glavom. S podjednakom odanošću pripadam jednome i drugom i oba ta mjesta u mojem životu nikada nisu bila suprotstavljena. Tko kaže da se ne može imati dva zavičaja… može, itekako. I može ih se voljeti, svaki na svoj način i uživati družeći se na Pjaci, u procesiji na Gospu, na Croatiji redivivi, okupljanju Štambuka, Radonji, Perivoju kao i na Trgu bana Jelačića, uz Savu, na Gornjem gradu, na Sljemenu, u kazalištima.“
Znanstveni opus prof. dr. sc. Maje Štambuk ostavio je dubok i trajan trag u ruralnoj sociologiji. Njezina istraživanja nisu samo otvorila brojna nova pitanja, nego su postavila i čvrste temelje za daljnji razvoj ove discipline. Ona ostaju nezaobilazno štivo za sve koji se danas bave razvojem i istraživanjem ruralnih zajednica u Hrvatskoj. S druge strane, njen urednički rad u časopisu Društvena istraživanja, kao i onaj u časopisu Sociologija sela, doprinos je internacionalizaciji nacionalne znanstvene produkcije iz područja društvenih znanosti i polja sociologije, a njeno kulturno djelovanje posvećeno pregledu povijesti i rodoslovlja obitelji Štambuk danas predstavlja dio hrvatske kulturne baštine.
Hvala, draga Profesorice, Urednice i Kolegice!
Ljiljana Kaliterna, Vesna Lamza Posavec, Drago Čengić, Anđelina Svirčić Gotovac, Tijana Trako Poljak i Saša Poljanec-Borić








