Izvještaj s okruglog stola Foreign workers from Asia in Croatia – Opportunities, Challenges, and the Future; Zagreb, 8. 4. 2025.
Članovi projektnog tima Horizon Europa projekta Identities – Migration – Democracy (WE-ID) sudjelovali su na okruglom stolu Foreign workers from Asia in Croatia – Opportunities, Challenges, and the Future u organizaciji Instituta za istraživanje migracija u Zagrebu i Zaklade Konrad Adenauer te u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem. Okrugli stol održan je u Novinarskom domu u Zagrebu 8. travnja 2025.
Na dva panela adresirana su mnoga pitanja migracije u Hrvatsku s konkretnijim fokusom na radnu imigraciju iz zemalja Azije, poput Indije, Pakistana, Nepala, Filipina i drugih zemalja te povratak hrvatskih emigranata i dijaspore.
Prvi panel, FOREIGN WORKERS IN CROATIA – CHALLENGES OF INTEGRATION, okupio je stručnjake i znanstvenike koji su razgovarali o izazovima integracije radnih migranata u Hrvatskoj. Sudionice i sudionici iznijeli su pregršt podataka o kvantitativnim i kvalitativnim karakteristikama hrvatske radne imigracije s naglaskom na radnike iz azijskih zemalja. Diskusija se vodila o uspješnoj integraciji te je, unatoč raznovrsnim, a ponekad i sukobljenim mišljenjima, donesen zaključak kako se što prije nacionalna strategija u pitanju imigracije i integracije radnih imigranata mora što prije usuglasiti.
U sklopu drugog panela, OPPORTUNITIES FOR THE RETURN OF CROATIAN EMIGRANTS AND DIASPORA, voditeljica projektnog tima WE-ID dr. sc. Caroline Hornstein Tomić (Institut Pilar) održala je keynote izlaganje Croatian Diaspora – Opportunities for Return and Challenges te je govorila o rezultatima istraživanja čak četiri istraživačka projekta o remigraciji, na kojima je sudjelovala u razdoblju od 2012. do 2024. godine. Posebnu pozornost posvetila je povijesnim aspektima i značajnosti remigracije u Hrvatsku tijekom promjene populacije; političkim intervencijama i tranziciji migracije u zemljama srednje i istočne Europe; konkretnim političkim mjerama u Hrvatskoj (primjer Biram Hrvatsku) te o iskustvima i problemima remigranata, s naglaskom na mobilnost akademske zajednice i povratak visokoobrazovanog i stručnog kadra. Na okruglom stolu na tu temu povela se rasprava o iskustvima remigracije u Hrvatsku i nedostatku institucionalne i strukturne potpore koja bi poslužila kao platforma za repatrijaciju.
Od nekoliko rasprava vođenih na panelima ističemo diskusiju o demografskim promjenama u hrvatskom društvu. Podatcima o tome kako je Hrvatska tradicionalno zemlja iz koje se iseljava i to pogotovo posljednjih desetak godina nakon ulaska u Europsku uniju moraju se pridružiti aktualni podatci o Hrvatskoj kao zemlji useljavanja radnih migranata zbog manjka radne snage u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu, prometu, logistici, trgovini i drugim djelatnostima. Takve demografske promjene rezultat su i liberalnije politike zapošljavanja stranaca. Istodobno, određene populacijske politike ciljaju na repatrijaciju hrvatskih emigranata i dijaspore, ali njih se kvantitetom ne može uspoređivati s drugim migrantima. U kontekstu sve veće depopulacije i odlaska mladih iz najnerazvijenijih krajeva zemlje i s obzirom na to da je stanovništvo Hrvatske poprilično staro, novi trend radnih imigracija postaje sve važniji u radnom, socijalnom i društvenom smislu. Sudionici su na oba panela ponovili važnost prilagodbe imigranata i nužnost izgradnje infrastrukture za uspješan prihvat i život novih stanovnika.
