Objavljena knjiga Miljenka Brekala MONETARNI SUSTAV I SUVERENITET REPUBLIKE HRVATSKE (1991. – 2022.)
U izdanju Svjetla grada d.o.o. i suizdavaštvu Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Ogranka Matice hrvatske Osijek objavljena je knjiga MONETARNI SUSTAV I SUVERENITET REPUBLIKE HRVATSKE (1991. – 2022.) autora prof. dr. sc., dr. sc. Miljenka Brekala
Prof. dr. sc., dr. sc. Miljenko Brekalo
MONETARNI SUSTAV I SUVERENITET REPUBLIKE HRVATSKE (1991. – 2022.)
IZDANJA U SURADNJI
Svjetla grada d.o.o. , Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Ogranak Matice hrvatske Osijek
Osijek, 2023. – 388 str.
ISBN 978-953-6687-29-9 (Svjetla grada d.o.o.)
ISBN 978-953-8404-49-8 (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar)
ISBN 978-953-242-188-0 (Ogranak Matice hrvatske Osijek)
Sadržaj
I. UVOD
II. MONETARNI SUSTAV, MONETARNI SUVERENITET I MONETARNA UNIJA
III. POVIJEST NOVCA
IV. GOSPODARSKI RAZLOZI RASPADA SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE
V. MONETARNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
VI. NUMIZMATIČKA OBILJEŽJA HRVATSKOGA NOVCA 1991. – 2022.
VII. USPOSTAVA MONETARNOGA SUVERENITETA REPUBLIKE HRVATSKE U RATU I PORAĆU
VIII. MONETARNA INTEGRACIJA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKU EKONOMSKU I MONETARNU UNIJU
IX. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
X. LITERATURA
XI. POPIS AKRONIMA
XII. POPIS IMENA
PODATCI O AUTORU
Iz Predgovora
Sadržaj ove knjige odnosi se na povijesni, pravni i ekonomski prikaz monetarnoga sustava i monetarnoga suvereniteta Republike Hrvatske u razdoblju od 6. listopada 1991., kada je Vlada RH u uvjetima rata donijela prvi monetarni akt sa zakonskom snagom (Uredbu o mjerama zaštite Republike Hrvatske od moguće zlouporabe dinara), pa sve do 31. prosinca 2022. godine, tj. do njezina ulaska u Europsku ekonomsku i monetarnu uniju (EMU), odnosno eurozonu ili europodručje. Ulazak Republike Hrvatske u EMU bio je jedan od strateških ciljeva i projekata hrvatske vanjske politike od njezinoga ulaska u Europsku uniju. Naime, hrvatska vlast oficijelna htjela je postati segment projekta koji je zasnovan na usklađivanju ekonomske i monetarne politike država članica radi stvaranja jedinstvenoga monetarnog područja i uvođenja eura kao zajedničke valute svih država članica Europske unije (EU).
Monetarna politika, uz fiskalnu politiku, predstavlja dva najvažnija stupa makroekonomske politike svake države, kojom se regulira količina novca u optjecaju sukladno stvarnim potrebama gospodarske politike države. Dakle, Republika Hrvatska se navedenom monetarnom integracijom odrekla monetarne politike kao dijela ukupne ekonomske politike temeljem koje središnja banka regulira ukupnu ponudu novca glede postizanja strateških ciljeva, npr. stabilnosti cijena, osiguranja pune zaposlenosti i gospodarskoga rasta, stabilnosti deviznoga tečaja itd. Ulaskom u EMU-u Republika Hrvatska više nije u mogućnosti koristiti glavne instrumente monetarne politike, odnosno operacije na otvorenom tržištu, nisku i stabilnu razinu inflacije, obveznu pričuvu i devizne intervencije. Naime, prije ulaska u EMU-u Hrvatska narodna banka mogla je uporabom pojedinih instrumenata monetarne politike kao središnja banka, izravno ili neizravno, utjecati na količinu primarnoga novca i kamatnu stopu, a samim time na ukupnu ekonomsku politiku. Dakle, Republika Hrvatska je ulaskom u EMU-u pristala na usklađivanje ekonomskih i monetarnih politika država članica EU-a radi stvaranja jedinstvenoga monetarnog područja i uvođenja eura kao zajedničke valute.
