Dr. sc. Krešimir Peračković, dr. sc. Geran-Marko Miletić i dr. sc. Mateo Žanić: Zašto mladi (ne) ostaju u Hrvatskoj?, 7. 10. 2022.

Večernji list 7. listopada 2022. u prilogu Dijane Jurasić predstavlja istraživanje Instituta “Zašto mladi (ne) ostaju u Hrvatskoj? – Istraživanje stavova o koristima i troškovima odlaska i ostanka”

– Večernji list: ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Slavoniji prijeti egzodus: Znanstvenici odgovorili zašto mladi Hrvati stvarno odlaze, korupcija nije prvi razlog, 7. 9. 2022.

Slavoniji prijeti egzodus: Znanstvenici odgovorili zašto mladi Hrvati stvarno odlaze, korupcija nije prvi razlog

Zašto mladi (ne) ostaju u Hrvatskoj? Koliko mladih iz Vukovarsko-srijemske županije, koja je rekorder s petinom izgubljenog stanovništva u proteklom desetljeću, želi otići u inozemstvo ili se preseliti u drugi dio Hrvatske i zašto, a koliko ih želi ostati u mjestu odrastanja? Odgovori na ta pitanja daju širu sliku o problemima ne samo u toj županiji nego i u hrvatskom društvu u kojem mlade samo manjina pita za mišljenje. Trojica znanstvenika s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Krešimir Peračković, Geran-Marko Miletić i Mateo Žanić autori su istraživanja među 552 učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola “Zašto mladi (ne) ostaju u Hrvatskoj? – Istraživanje stavova o koristima i troškovima odlaska i ostanka”. Mladi iz Vukovarsko-srijemske županije anketirani su krajem 2021.

Ne mogu ostvariti aspiracije

Iz mjesta u kojem žive svakako planira iseliti 31% mladih, 57% ih razmišlja o tome, dok ih 12% uopće ne razmišlja o odlasku. Ključna pitanja u istraživanju upućena mladima bila su planiraju li otići nakon završetka školovanja, gdje bi željeli provesti glavninu života, pitalo ih se o prednostima koje ih privlače da odsele u inozemstvo, ali i o problemima koje imaju oni koji odlaze van te na kraju i o motivima onih koji ne razmišljaju o odlasku i žele ostati u svom mjestu. Istraživanje je pokazalo da su razlozi koji utječu na odluku mladih da se isele u inozemstvo prije svega viša plaća, teškoće nalaženja adekvatnog posla u mjestu boravka, bolje usluge vani i zaposlenje prema izboru, bolje šanse za vlastito i obrazovanje djece! Svi, od državnih institucija, poslodavaca do obrazovnog sustava trebaju se zamisliti nad njihovim odgovorima. Razlozi koji, pak, mlade najviše odvraćaju od iseljavanja su gubitak svakodnevnih kontakata s obitelji i prijateljima, gubitak osjećaja sigurnosti, nedovoljno znanje stranog jezika i život u tuđini.

Na pitanje gdje bi željeli provesti glavninu svog života nakon završetka obrazovanja, 29% mladih odgovorilo je “u inozemstvu”, 36% želi ostati na području svoje županije, a 35% ih svoj život vidi drugdje u Hrvatskoj.

Dr. sc. Geran-Marko Miletić navodi da je istraživanje predmigracijskih aspiracija mladih pokazalo da među anketiranim srednjoškolcima postoji znatan udio onih koji ne vide svoju budućnost u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

– Rezultati istraživanja, gledajući u grubo, otkrivaju da trećina mladih želi ostati na području županije, trećina želi živjeti negdje drugdje u Hrvatskoj, a trećina ih se želi iseliti izvan Hrvatske. Slične rezultate dobili smo i u istraživanju prije pandemije. Vukovarsko-srijemska županija u odnosu na glavna razvojna središta u Hrvatskoj ima periferan položaj, niski stupanj urbaniziranosti i znatno zaostaje i za nacionalnim prosjekom po stupnju društveno-gospodarskog razvoja. Upravo su ovi momenti istaknuti u mnogim relevantnim istraživanjima kao ključni. Mladi u pravilu iskazuju visoku želju napuštanja ruralnih i perifernih sredina u kojima im je teško ili nemoguće realizirati životne aspiracije. To je realnost kako najrazvijenijih zemlja poput SAD-a ili onih na zapadu Europe tako i Hrvatske – govori Miletić.

Kako komentira odgovore mladih o razlozima zbog kojih iseljavaju u inozemstvo?

– Prema podacima iz našeg istraživanja, ako rangiramo postotke čimbenika koji utječu na odluku o iseljenju izvan Hrvatske, na prvom je mjestu viša plaća, koju izdvaja čak 97% ispitanika kao privlačni čimbenik odlaska, dok 84% mladih kao potisni čimbenik odlaska izdvaja teškoću pronalaženja adekvatnog zaposlenja nakon školovanja u mjestu boravka. Dakle, ne nezaposlenost, već slabu ponudu dobro plaćenih poslova. Još je kao važne privlačne čimbenike preseljenja van 81% mladih istaklo bolje usluge i zaposlenje prema izboru, zatim njih 78% bolje šanse za obrazovanje djece i vlastito obrazovanje, te bolji stan (60%) i zanimljiv društveni život (53%). Tek je na osmom mjestu za 51% mladih korupcija u Hrvatskoj kao potisni čimbenik za iseljavanje. Najvažniji motiv koji će potaknuti mlade na iseljavanje je veća plaća na adekvatnijem radnom mjestu i da prevladavaju privlačni čimbenici za koje se misli da ih je lakše ostvariti izvan Hrvatske. U medijskim crno-žutim senzacionalističkim konstrukcijama prevladava retorika koja kontinuirano kreira javno mnijenje kao da je Hrvatska najgora i najkorumpiranija zemlja na svijetu i iz koje je najbolje pobjeći glavom bez obzira. Da, korupcija jest ogroman politički, društveni, pravni, moralni i etički problem prisutan čak i u najuređenijim državama, smeta većini građana, no ipak većina unatoč tome ne iseljava i nema se namjeru iseliti. Nažalost, neki autori često zanemaruju da su migracije rezultat složenog mehanizma djelovanja različitih društveno-gospodarskih čimbenika te kao jedini razlog iseljavanja mladih ističu isključivo korupciju – napominje Miletić.

Istraživanje Miletića i kolega predstavljeno je prošli tjedan na konferenciji Instituta za migracije i narodnosti “Migracije na rubu Europe: trendovi, politike i izazovi”. Model privlačno-potisnih čimbenika, primijenjen u istraživanju, znanstveno-teorijski utemeljen i empirijski provjeren, daje dublji uvid u fenomen migracije mladih.

Strahuju od stagnacije

– Ovaj pristup koristan je i za razumijevanje iskustva mladih koji su otišli u Irsku i druge zemlje EU, a koji su se već i vratili. U njihovim pričama može se čuti i da dobar dio njih odlaskom u inozemstvo i nije baš živio u dobrim uvjetima kojima su težili. Neki su živjeli s brojnim cimerima u lošim stanovima i pretrpanim prostorima koje su skupo plaćali, a nerijetko su obitelji iz Hrvatske slale novac da mogu podnijeti visoke troškove života. U nekim segmentima takvo iseljavanje podsjeća na iskustva gastarbajtera 60-ih godina prošlog stoljeća koji su iseljavali u Njemačku, što je posve druga slika stvarnosti od one o kojoj se danas mašta kad se razmišlja o iseljenju. Povratne migracije su isto velika i važna tema o kojoj se rijetko piše, a kojoj bi trebalo provesti ozbiljnije znanstveno istraživanje. Na konferenciji o migracijama u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti, čuli smo i zanimljive podatke o namjerama iseljavanja npr. iz Sjeverne Makedonije gdje je na drugom mjestu kao potisni čimbenik odlaska – siromaštvo. Kod njih se ne pojavljuje želja da se ode u drugo mjesto unutar države kao kod nas: ako se odlazi, odlazi se iz Makedonije isključivo u drugu državu zbog većih plaća i bijega od siromaštva – ističe Miletić.

Ljudi, osobito mladi, dodaje za kraj, teže boljem životu i većim zaradama kako bi mogli uštedjeti, no ne kao nekad samo za golu egzistenciju već i da si mogu priuštiti kvalitetnije proizvode i usluge, što je u suvremenom potrošačkom društvu pozitivna norma. Nakon zadovoljenja elementarnih potreba teži se ispunjenju želja i žudnji, pa ako ne možete u svom životnom ciklusu u istom mjestu ostvariti veću kvalitetu života od prethodnika ili veći status i ugled i zaraditi više, zasigurno ćete razmišljati o preseljenju. To je ključan čimbenik vanjskih migracija, izuzev prisilnih, jer mladi procjenjuju da će u svom mjestu stagnirati ili čak pasti na toj ljestvici.

Kontakti uživo s obitelji i prijateljima te osjećaj sigurnosti razlozi za ostanak

Na pitanje u kojoj mjeri svaka od sljedećih prednosti privlači mlade iz Vukovarsko-srijemske županije na preseljenje u inozemstvo 97% navelo je da ih prilično ili izrazito privlači viša plaća, zatim bolje usluge i zaposlenje po izboru (81%), bolje šanse za vlastito i obrazovanje djece (78%), bolji stan (60%), zanimljiviji društveni život (53%) te bolji odnos prema manjinama (42%). O važnim motivima zbog kojih neki žele ostati u svom mjestu istaknuli su svakodnevne kontakte uživo s članovima obitelji (89%), osjećaj sigurnosti (84%), kontakte uživo sa starim prijateljima (82%), opušteniji život (81%)…

Projekt Od lokalnih do virtualnih zajednica

Također provjeri

Predstavljanje knjige ddr. sc. Miljenka Brekala PARADRŽAVA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA; Osijek, 17. 11. 2022.

U povodu obilježavanja godišnjice pada Vukovara, 17. studenoga 2022. održalo se predstavljanje knjige ddr. sc.… Pročitaj više o Predstavljanje knjige ddr. sc. Miljenka Brekala PARADRŽAVA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA; Osijek, 17. 11. 2022.