Dr. sc. Josip Burušić: Sustav je neefikasan i treba nešto mijenjati. Cjelodnevne škole su pravi put, 11. 9. 2022.

Večernji list u broju od 11. rujna 2022. u prilogu Suzane Lepan Štefančić “Koliko košta besplatno školovanje” objavljuje mišljenje dr. sc. Josipa Burušića. U online izdanju prilog je objavljen pod naslovom “‘Ako vam kažu da je škola besplatna, lažu’: Roditelji su u šoku. Pogledajte troškove, neke škole nemaju ni za WC papir”

– Večernji list (online): KOLIKO STOJI BESPLATNA ŠKOLA, 12. 9. 2022.

Koliko košta besplatno školovanje

Današnja praksa da roditelji sudjeluju u troškovima unutar obveznog obrazovanja može se gledati i kao prilično jasan znak da je sustav neefikasan i da treba nešto mijenjati, smatra prof. dr. sc. Josip Burušić, znanstvenik i istraživač obrazovanja, iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

– Ta neefikasnost sustava proizvodi i stvara obrazovne nejednakosti. Da bismo došli do stanja u kojem nijedan roditelji ne sudjeluje u troškovima koji se odnose na traženi standard, potrebno je učiniti vidljive napore. Riječ je o traženom standardu, a ne izbornoj opciji. Sve što se roditeljima nudi kao dodatna i izborna opcija koju roditelji mogu uzeti, može ali i ne mora biti stvar plaćanja roditelja. Na razini sustava potrebno je prilagoditi okvir za djelovanje. Osnivači osnovnih škola trebali bi više poraditi na centralizaciji aktivnosti, zajedničkoj nabavi i plaćanju troškova. Nije efikasno da, primjerice u gradu Zagrebu, gdje je stotinu i nešto osnovnih škola, svaka škola nabavlja za sebe meso, kruh, mlijeko i u konačnici individualno nabavlja sve namirnice i sve ostale potrepštine. Kao što nije efikasno da svaka škola u Hrvatskoj sama zapošljava za sebe, planira za sebe, plaća troškove za sebe i da nema objedinjenih aktivnosti, administriranja, nabava i plaćanja na razini osnivača. To treba biti ciljani model rada. Ravnatelji se dobar dio vlastitog vremena bave nabavom papira, tjestenine, traženjem električara ili drugim poslovima koji nisu izravni obrazovni rad – navodi prof. dr. sc. Josip Burušić.

Prelazak rada osnovnih škola na model cjelodnevnih škola u velikoj mjeri eliminirat će – na temelju iskustava drugih koji su to učinili – skrivene troškove za roditelje, nastavlja objašnjavati.

– Učenici će sve najvažnije aktivnosti povezane sa školom obavljati u školi, a ne kod kuće te roditelji neće plaćati nikakve materijale, priručnike, listove i slično. Učenici će dobiti i kvalitetan obrok i prehranu unutar cjelodnevnih škola jer je postojanje osiguranog obroka za učenike jedno od obilježja cjelodnevnih škola. Školsko vrijeme koje će učenicima i učiteljima biti na raspolaganju eliminirat će i potrebu da roditelji rade s djecom na školskim zadacima. U našim okolnostima jasno je da znatan dio roditelja nije osposobljen niti je u stanju to obaviti. Oni roditelji koji imaju novca angažiraju stručnu pomoć u obliku instrukcija, a roditelji koji nemaju novca jednostavno nijemo “promatraju” i svjedoče kako im djeca zaostaju u školi. U našim znanstvenim istraživanjima na Institutu Pilar još smo prije 15 godina rezultatima jasno uputili na stanje u osnovnim školama, u kojima su djeca niskoobrazovanih, što je moguće čitati i kao djeca lošije plaćenih roditelja, prosječno manje uspješna od djece visokoobrazovanih! Tada i nije bilo nekih većih reakcija na to, a nažalost, ni pretjeranog razumijevanja. Danas sam kao znanstvenik zadovoljan i ponosan da je s godinama rasla svijest o tom problemu i, što je najvažnije, da se stvarno ulažu veliki napori da se to promijeni – naglašava naš sugovornik.

Prelazak osnovnih škola na model rada cjelodnevnih škola, smatra, uvelike će umanjiti postojeće razlike u postignućima.

– Vjerojatno ih neće nikada dokinuti. Iznimno je važno da svaki učenik dobije potrebno vrijeme i stručnu potporu u školi kako bi ispunio tražena školska očekivanja. Kao što je važno da svaki učitelj ima vrijeme i resurse na raspolaganju da prilagodi svoj rad različitim skupinama učenika. I da se osjeća slobodno, bez ograničenja krutim pravilima. Tradicionalne “domaće zadaće”, koje su i same pridonosile razlikama u uspjesima učenika nisko i visokoobrazovnih roditelja, odrađivat će se u školi, uz neposrednu stručnu potporu i pomoć učitelja. I taj će pomak eliminirati potrebu za izvanškolskim instrukcijama – smatra profesor Burušić.

Dr. sc. Josip Burušić

Također provjeri

Dr. sc. Nenad Pokos: U popisu stanovništva došlo je do zbrke zbog dva pitanja, 28. 9. 2022.

Dr. sc. Nenad Pokos gostovao je 28. rujna 2022. u N1 studiju uživo i komentirao… Pročitaj više o Dr. sc. Nenad Pokos: U popisu stanovništva došlo je do zbrke zbog dva pitanja, 28. 9. 2022.