Dr. sc. Andreja Brajša-Žganec: Naša djeca sretna su i zadovoljna, 24. 5. 2022.

Varaždinske vijesti u broju od 24. svibnja 2022. objavljuju prilog Irene Harači Pintarić pod naslovom „Naša djeca sretna su i zadovoljna!“ u kojem dr. sc. Andreja Brajša-Žganec, voditeljica projekta CHILD-WELL izlaže rezultate prvog vala istraživanja

– Varaždinske vijesti: Naša djeca sretna su i zadovoljna, 24. 5. 2022.

ISTRAŽIVANJE Osnovnoškolci iz Varaždinske županije uključeni u istraživanje koje provodi Institut Ivo Pilar

Naša djeca sretna su i zadovoljna!

Rezultati prvog vala istraživanja pokazali su kako su djeca najzadovoljnija svojom obitelji, prijateljima i mjestom gdje žive, a najmanje su zadovoljna školom i to u svim dobnim skupinama. Također, pokazalo se kako su dječaci nešto zadovoljniji od djevojčica

Osnovnoškolci iz Varaždinske i Osječko-baranjske županije vrlo su zadovoljni svojim životom i sretni! Pokazali su to rezultati prvog vala istraživanja koje provodi prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec, voditeljica projekta CHILD-WELL s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Naime, u okviru projekta “Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji – CHILD-WELL“, provodi se longitudinalno istraživanje promjena u različitim domenama dobrobiti djece na prijelazu iz srednjeg djetinjstva u adolescenciju uzimajući u obzir obiteljski kontekst dječjeg razvoja. Projekt “Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji – CHILD-WELL“ financira Hrvatska zakladaza znanost (HRZZ), a trenutno je u tijeku drugi val istraživanja kojim su obuhvaćeni osnovnoškolci od trećeg do šestog razreda te njihovi roditelji, skrbnici, učitelji i razrednici iz osnovnih škola Varaždinske i Osječko-baranjske županije.

Rezultati pokazuju da djeca koja su manje zadovoljna imaju nešto više problema u ponašanju i odnosu s vršnjacima

– Istraživanje je počelo u 2021. godini, kada je proveden prvi val istraživanja, a trenutno provodimo drugi val. Treći val istraživanja provest će se u proljeće 2023. godine, a cijeli projekt završava krajem 2024. godine, kada planiramo napraviti radionice za roditelje i stručne suradnike po školama o kompetentnom roditeljstvu i otpornosti obitelji u kontekstu dobrobiti djeteta. Sveukupno je u prvom valu sudjelovalo preko 1500 djece u dobi od 9 do 13 godina, te nešto malo manje majka i očeva. Krenuli smo prvo samo sa svim školama u gradu Varaždinu, pa još nekim školama u Varaždinskoj županiji te smo upravo zbog odaziva ispitanika još istraživanje proširili i na neke škole u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiju – otkrila
je voditeljica projekta CHILD-WELL prof. dr. sc. Brajša-Žganec.

Koji je cilj?

Kako je pojasnila, istraživanje se temelji na modelu Teorije promjene Lise Newland koji uključuje različite aspekte obiteljskog života koji utječu na dobrobit djeteta pri čemu uzima u obzir i šire kontekstualne utjecaje na dijete i obitelj.

– Tri komponente modela su obiteljska dobrobit, razvojno roditeljstvo i dobrobit djeteta. Obiteljska dobrobit osnova je za roditeljske postupke koji su razvojno primjereni i prilagođeni su dječjim potrebama, a onda ti roditeljski postupci imaju za posljedicu različite pozitivne ishode za dječju dobrobit. Obiteljska dobrobit obuhvaća različite karakteristike roditelja i obitelji, fizičko i psihičko zdravlje roditelja, subjektivnu dobrobit roditelja, socioekonomski status obitelji, zaposlenost i obrazovanje roditelja, obiteljsku otpornost, obiteljsku komunikaciju i rješavanje problema te socijalnu podrška roditelja. Razvojno roditeljstvo pak uključuje razvojno primjerene postupke roditelja poput topline, podrške, emocionalnosti, ali i kontrole, uključenosti i pozitivnog discipliniranja. Dobrobit djeteta u ovom modelu definirana je široko te uključuje fizičko zdravlje djeteta, subjektivnu dobrobit djeteta, samoregulaciju te socijalnu i kognitivnu kompetentnost djeteta – istaknula je.

Cilj istraživanja je ispitati determinante dječje dobrobiti.

– Konkretnije, ovim istraživanjem ispitujemo promjene dobrobiti djece tijekom srednjeg djetinjstva i na početku adolescencije, zatim odnos obiteljske dobrobiti i dobrobiti djeteta te roditeljskih odgojnih postupaka te odnos između korištenja digitalnih tehnologija i dobrobiti djece – istaknula je prof. dr. sc. Brajša-Žganec od koje smo doznali kako su rezultati iz prvog vala istraživanja pokazali da su djeca, iz uzorka, vrlo zadovoljna svojim životom i sretna.

– Njihove procjene na skali od 1 do 7 su između 6 i 7, pri čemu procjene životnog zadovoljstva i sreće nešto opadaju s dobi, odnosno na prelazu iz srednjeg djetinjstva u adolescenciju. Djeca su najzadovoljnija svojom obitelji, prijateljima i mjestom gdje žive, a najmanje su zadovoljna školom i to u svim dobnim skupinama. Djeca doživljavaju puno više pozitivnih u odnosu na negativne emocije. Također, rezultati pokazuju da djeca koja su manje zadovoljna životom i manje sretna imaju nešto više emocionalnih problema, problema u ponašanju i problema u odnosima s vršnjacima, a rezultati su pokazali i kako su dječaci nešto zadovoljniji od djevojčica – doznali smo od prof. dr. sc. Brajša-Žganec.

Istraživanje se temelji na modelu Teorije promjene Lise Newland koji uključuje različite aspekte obiteljskog života koji utječu na dobrobit djeteta pri čemu se u obzir uzima i šire kontekstualne utjecaje na dijete i obitelj – kaže prof. dr. sc. Brajša-Žganec

Važan faktor – komunikacija

Ističe kako vezano uz obiteljski život postoji pozitivna povezanost između samoprocjena životnog zadovoljstva i sreće majka i očeva i samoprocjena životnog zadovoljstva i sreće njihove djece i to u smjeru sretniji i zadovoljniji roditelji, sretnija i zadovoljnija djeca.

– Viša majčina i očeva uključenost, pozitivno discipliniranje i toplina i podrška povezani su s većim zadovoljstvom životom, s više pozitivnih i manje negativnih emocija djece u srednjem djetinjstvu i na prelazu u adolescenciju. Detaljnije djeca s visokim razinama negativne emocionalnosti imaju niže zadovoljstvo životom kad je majčina toplina niska, no kada je majčina toplina visoka ne razlikuju se od adolescenata s niskim razinama negativne emocionalnosti. Nadalje, više razine obiteljskog rješavanja problema, dobre obiteljske komunikacije predviđaju više razine djetetove subjektivne dobrobiti. Veći stupanj u kojem roditelji ravnopravno dijele odgovornosti u vezi s aktivnostima u slobodnom vremenu djece pozitivno pridonosi pozitivnim ishodima djeteta – dodala je voditeljica projekta CHILD-WELL, od koje smo doznali kako je odaziv sudionika u prvom valu istraživanja bio oko 44 posto, pri čemu se odazvalo nešto više majka u odnosu na očeve.

– Očekivali smo nešto veći odaziv, ali s obzirom na sve okolnosti koje su se dogodile s obzirom na pandemiju bolesti Covid19 i lockdown te početak samog istraživanja 2021. godine zadovoljni smo s ukupnim odazivom svih sudionika našeg istraživanja. Ovim putem bi se još jednom najiskrenije željela zahvaliti djeci, roditeljima, učiteljima koji sudjeluju u istraživanju i vodstvu škola koje su nam izašle u susret da možemo ovo istraživanje provoditi u Varaždinskoj, ali i Osječko-baranjskoj županiji – zaključila je prof. dr. sc. Brajša-Žganec.

Čine li ih mobiteli sretnim?

– Vezano uz korištenje digitalnih tehnologija, rezultati istraživanja iz prvog vala pokazali su da djeca digitalne tehnologije koriste najviše za igranje igrica i komunikaciju s prijateljima i obitelji, dok djeca u višim razredima nešto više za slušanje glazbe. Djeca koja su više preokupirana digitalnim tehnologijama sebe procjenjuju manje sretnim i manje su zadovoljna životom. Važno je praćenje dječje preokupiranosti digitalnim uređajima u svakodnevnom životu jer zaokupljenost digitalnim tehnologijama objašnjava dio varijante životnog zadovoljstva djece. Ne smijemo zaboraviti, a i naši rezultati su pokazali, da iako postoje neki aspekti upotrebe digitalnih tehnologija koji se u određenoj mjeri mogu povezati s nižim životnim zadovoljstvom u određenim domenama (npr. vrijeme provedeno gledajući YouTube i korištenje društvenih mreža), postoje neki aspekti ove upotrebe koji se mogu smatrati korisnima za životno zadovoljstvo (npr. vrijeme provedeno u dopisivanju s prijateljima) – rekla je prof. dr. sc. Brajša-Žganec.

Projekt CHILD-WELL

Područni centar Varaždin

Također provjeri

Dr. sc. Inga Tomić-Koludrović: “Split je intelektualno, urbano i kulturno zapušten”

Slobodna Dalmacija u broju od 18. lipnja 2022. objavljuje razgovor Ivice Nevešćanina s dr. sc.… Pročitaj više o Dr. sc. Inga Tomić-Koludrović: “Split je intelektualno, urbano i kulturno zapušten”