Dr. sc. Nenad Pokos: Ljudi koji će seliti u opustošena mjesta trebaju razmisliti, 22. 12. 2021.

Na RTL-u u emisiji Danas 22. prosinca 2021. gostovao je dr. sc. Nenad Pokos. Portal nakon emisije objavljuje post pod podnaslovom “Demograf Pokos za RTL Danas: ‘Dobro je što Vlada radi na demografskom pitanju, ali ljudi koji će seliti u opustošena mjesta trebaju razmisliti'”.
Iz medija

– RTL.hr: Demograf Pokos za RTL Danas: ‘Dobro je što Vlada radi na demografskom pitanju, ali ljudi koji će seliti u opustošena mjesta trebaju razmisliti’, 22. 12. 2021.

Komentirao je i zadnji popis stanovništva: ‘Mi ne možemo očekivati puno više od 3 milijuna i 800 tisuća’

U RTL-u Danas demograf Nenad Pokos govorio je o novoj demografskoj mjeri.

Pokos kaže kako se od siječnja veliki val povratnika u Hrvatsku ne može očekivati:

“Do 4 i pol tisuće naših povratnika može koristiti tu mjeru. Ako uzmemo da ih je od ulaska u EU otišlo gotovo 300 tisuća, tih 4 i pol ako se vrate to je samo kap u moru tih povratnika. A sad tko može biti toliko vidovit pa reći da će ta mjera stvarno zaživjeti stvarno ne znam. Ono što je dobro da Vlada ipak nešto radi za razliku od nekoliko prošlih kada se nije gotovo ništa radilo na demografskoj problematici premda nismo bili u takvoj bezizlaznoj situaciji kao danas, ova Vlada nešto radi. Dobro je da su donijeli napokon takvu mjeru pa da vidimo hoće li taj probni balon, nazovimo ga tako, za iduću godinu uspjeti ili ne”.

Kaže kako se poduzetnici koji su ostali u Hrvatskoj imaju u jednu ruku pravo naljutiti jer su oni uplaćivali u proračun koji će sad koristiti povratnici iz inozemstva:

“Ali nije mi jasan strah od nelojalne konkurencije. Ako je netko kvalitetan onda ima pravo također ovdje raditi i zarađivati za život. Ako ovaj koji tu već ima biznis, posao ili obrt, ako ima svoje klijente onda teško da će izgubili svoje klijente”.

Istaknuo je kako opustošena područja, kao što je Korenica, imaju jako narušenu dobnu strukturu, a da za obrt ili posao poduzetnik mora imati ljude:

“Tamo uglavnom živi staračko stanovništvo. Svatko tko će se vratiti iz inozemstva ili iz drugih urbanih dijelova Hrvatske i naseliti ta područja mora dobro razmisliti je li mu to isplativo. Jer ove mjere za samozapošljavanje moraju se koristiti dvije godine”.

Komentirao je i zadnji popis stanovništva i rekao kako je srpanj bio mjesec u kojem se rodilo najmanje djece od Drugog svjetskog rata:

“Slično je bilo i u listopadu za koji imamo podatke, međutim još ne znamo kakvo je bilo stanje 1992. u listopadu kada su djeca začeta, rođena u listopadu, siječnju i veljači te ’92. Ali tu smo negdje. Također rekordni negativni podaci. Od popisa stanovništva možemo očekivati, ako će sve biti u redu, ako neće masa ljudi ući u ukupan broj stanovnika koji žive u inozemstvu koji se mogao samopopisati ili su ih mogli ovdje popisati njegovi roditelj, prijatelji, susjedi. Mehanizam kontrole je gotovo nikakav. Mi ne možemo očekivati puno više od 3 milijuna i 800 tisuća”.

Iz medija

– RTL.hr: Demograf Pokos za RTL Danas: ‘Dobro je što Vlada radi na demografskom pitanju, ali ljudi koji će seliti u opustošena mjesta trebaju razmisliti’, 22. 12. 2021.
– Index.hr: Demograf o novoj mjeri: Ljudi koji će seliti u opustošena mjesta trebaju razmisliti, 22. 12. 2021.
– Nacional.hr: Demograf Pokos: “Od ulaska u EU, iz Hrvatske je otišlo tristo tisuća ljudi”, 22. 12. 2021.
– Slobodna Dalmacija: Demograf o novoj mjeri: ‘Ljudi koji će seliti u opustošena mjesta trebaju dobro razmisliti je li im isplativo…‘, 22. 12. 2021.
– Tportal.hr: Demograf o novim mjerama: Ne znam tko može biti vidovit i reći da će ta mjera zaživjeti, 22. 12. 2021.
– Net.hr: Demograf dao mračnu sliku Hrvatske: ‘Teško će to podići iz pepela dijelove države koji su najgore pogođeni…’, 23. 12. 2021.

Dr. sc. Nenad Pokos

Također provjeri

Sudjelovanje članova projekta Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština na znanstvenim skupovima u studenome 2022.

Članovi projekta „Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština“ dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, dr.… Pročitaj više o Sudjelovanje članova projekta Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština na znanstvenim skupovima u studenome 2022.