Dr. sc. Dražen Šimleša: “Održivi razvoj ne postoji bez građanskog odgoja”, 30. 12. 2021.

Meteorologinja Tea Blažević u emisiji N1 televizije Klimatska budućnost ugostila je 30. prosinca 2021. profesora geografije Dejana Nemčića, višu savjetnicu u Agenciji za odgoj i obrazovanje Marinu Ništ i Dražena Šimlešu, sociologa, znanstvenog suradnika u Institutu Ivo Pilar. S njima je razgovarala o tome treba li klimatska kriza biti u većem fokusu u sustavu obrazovanja

– N1: “Tema klimatskih promjena je tema 21. stoljeća koja mora biti u školama”, 30. 12. 2021.

Je li dostatno da djeca o temi održivog razvoja slušaju samo međupredmetno?

“Nije dostatno, pogotovo ako mi ne svedemo održivi razvoj samo na klimatske promjene ili zaštitu okoliša”, ističe Šimleša.

“Trebamo se osvijestiti da su i klimatske promjene posljedica određenih problema u našem društvu i ekonomiji i da kad bi njih riješili, klimatske promjene bi postale puno blaži problem. Cijela škola bi trebala postati obrazovni poligon za održivi razvoj jer tu onda imamo i sve druge predmete – možemo učiti o povijesti, matematici, fizici, kemiji…”, dodao je.

Šimleša ističe da su učenici i učitelji preopterećeni i da je potrebno drugačije sustavno obrazovanje za sve najbitnije teme.

“Ako želimo imati škole koje educiraju djecu za održivi razvoj, trebamo razmisliti na koji način da to bude jedna od glavnih tema u obrazovnom sustavu”, navodi Šimleša.

– Videozapis: N1 Klimatska budućnost, 30. 12. 2021.

Zaključci panel rasprave s obrazovnim sustavom o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj netralnosti pokazali su da je 95% zabrinuto zbog klimatskih promjena, trećina ima stav da obrazovni sektor ima važnu ulogu u komuniciranju klimatskih promjena, 74% ispitanika kaže da im je potrebna dodatna edukacija i to primjerice kroz stručne skupove.

“To je široka tema. Fali nam taj sustavni pristup, treba nam 1000 Dejana. To se na kraju svede na taj osobni entuzijazam nekoga od njih. Uvijek se zapitam što bi se sve učinilo kad bi ti ljudi imali sustavnu podršku – u priručnicima, kontinuiranoj edukaciji i podršci. Mi nemamo priručnik za ovu temu”, rekao je Šimleša i dodao da ovisimo o entuzijastima u obrazovnom sustavu.

(…)

Šimleša ističe da se treba baviti uzorcima i da je u tome obrazovanje ključno.

“Koliko bi jednoj školi pomoglo da se jedna takva tema provode kroz sve predmete. Primjerice, da djeca mjesec dana uče o vodi ili potrošačkom društvu i onda da se kroz sve predmete ta tema sustavno educira, provodi i uči djecu. Bez povezanosti ne postoji održivi razvoj”, naglasio je Šimleša.

“Održivi razvoj ne postoji bez građanskog odgoja i obrazovanja”, dodao je.

(…)

Šimleša ističe da je potrebno mlade educirati o takvim temama te da oni to dosta brzu “upijaju” i savladaju.

“Mi zapravo njima krademo budućnost. Ako vam netko ukrade budućnost, onda ste u pasivnoj poziciji i nemate volju za životom. To je najgora stvar koju im možemo učiniti, da ne mare za budućnost jer je nesigurna, jer stalno dolaze novi izazovi i jer kupujemo vrijeme. S okolišem i kvalitetom našeg života ne možemo kupovati vrijeme”, rekao je.

Dr. sc. Dražen Šimleša

Također provjeri

Sudjelovanje članova projekta Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština na znanstvenim skupovima u studenome 2022.

Članovi projekta „Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština“ dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, dr.… Pročitaj više o Sudjelovanje članova projekta Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština na znanstvenim skupovima u studenome 2022.