Dr. sc. Dražen Šimleša: “Ekonomija kojoj profit nije uvijek na prvome mjestu”, 19. 4. 2021.

Portal Privredni.hr 19. travnja 2021. objavljuje razgovor sa znanstvenim suradnikom Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar dr. sc. Draženom Šimlešom pod naslovom “Ekonomija kojoj profit nije uvijek na prvome mjestu”, Večernji list piše o “Konferenciji o dobroj ekonomiji”, a Culturenet najavljuje javni razgovor na temu “Njegovanje otpornosti, osnaživanje zajednice”

– Privredni.hr: Ekonomija kojoj profit nije uvijek na prvome mjestu, 19. 4. 2021.

Društvena i solidarna ekonomija bazira se na tri glavna principa: profitu koji se ostvaruje nekom ekonomskom aktivnošću te se u značajnom omjeru reinvestira ili ulaže u lokalnu zajednicu; svrsi djelovanja koja je uvijek šira od težnje da se profit ostvari po svaku cijenu te, kao treće, treba biti prisutno snažno demokratsko upravljanje u što je uključena i transparentnost rada i komunikacija s korisnicima, pojašnjava u razgovoru za Privredni.hr Dražen Šimleša, koordinator Europske mreže za društvenu i solidarnu ekonomiju – RIPESS, upravitelj Zadruge za dobru ekonomiju, znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te autor brojnih publikacija o dobroj ekonomiji, globalizaciji i održivom razvoju. Ističe da se radi o ekonomiji koja se ne smatra svrhom sama sebi, koja nije odvojena od društva i ekosustava te uz čiju pomoć podižemo kvalitetu života ljudi.

Koje su vrijednosti društvene i solidarne ekonomije te gdje je u svijetu ona najviše zaživjela?

U projektu koji provodimo – Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju – tiskali smo mali letak gdje su popisane vrijednosti: ostvarenje društvene dobrobiti, participacija, održivost, solidarnost, raznolikost te, na kraju, najveći izazov – dosljednost – da zaista radimo ono o čemu pričamo. Jako se razvija u cijelom svijetu, ali, jasno, postoje neki tzv. punktovi koji imaju veze i s lokalnim kontekstom i tradicijom gdje sektor društvene i solidarne ekonomije zapošljava i više od 10 posto radne snage, a to su regija Quebec u Kanadi, iznimno je jaka priča u Južnoj Koreji, zatim Latinska Amerika s Brazilom i Argentinom, a u Europi je zanimljivo to što je scena snažna u pojedinim regijama okupljenima oko gradova koji su uporište društvene i solidarne ekonomije. Takve situacije imamo u Španjolskoj, Italiji, Škotskoj, Francuskoj i drugdje. U Europi je to općenito snažan sektor i u velikom razvoju, posebno nakon posljednje financijske krize.

Koje su transformativne promjene potrebne kako bi se povećao ukupni društveni razvoj i kvaliteta života ljudi?

Jasno je da nam najvažnija transformacija predstoji u području ekonomije kad je riječ o potrebi da pridonosi općem dobru te da ne ostavlja ogromne troškove lokalnim zajednicama, budućim generacijama ili ekosustavima. A bit će potrebna i transformacija u području politike, da ljudi više sudjeluju u odlukama koje se odnose na njihov život.

Često se ističe kako je u društvenoj i solidarnoj ekonomiji važna međusektorska suradnja među organizacijama civilnog društva, lokalnim vlastima, javnim institucijama i privatnim sektorom; o kakvoj je suradnji i njenim konceptima riječ?

Možemo pratiti i u Europi i u svijetu da je tamo gdje je ta suradnja snažna, i društvena i solidarna ekonomija jako prisutna. Svatko od nabrojenih aktera ima neki pristup dolaska do općeg dobra, ali svi to moraju imati kao opći cilj. Onda imamo sinergiju i svatko daje svoj doprinos. Tamo gdje nema te suradnje, društvena i solidarna ekonomija slabije se razvija. Isto je i s održivim razvojem.

Kakva su vam iskustva u projektima u Ludbregu i Pregradi te što ostali mogu naučiti iz toga?

Iskustva su ohrabrujuća. Svjesni smo da je ovo prvi put da se društvena i solidarna ekonomija promovira na toj razini i da pričamo o javnim politikama prema tim vrijednostima. S Ludbregom i Pregradom bilo je lako jer ih nismo morali vući za rukav i nagovarati te su zapravo oni sami u ovoj priči prepoznali jedan od potencijala za svoj održivi lokalni razvoj. Tamo smo proveli istraživanje o zadovoljstvu stanovnika životom u gradu, čime su zadovoljni, što bi voljeli promijeniti, unaprijediti… Iz toga smo pripremali trening o javnim politikama za društvenu i solidarnu ekonomiju koji smo proveli ove godine u veljači. Bilo je to super iskustvo i imali smo osobe iz svih već spomenutih različitih društvenih skupina, što je obogatilo diskusiju i akcijski plan za razvoj javnih politika u području hrane koji smo zajedno na treningu izradili. Sada im predstoji da ga realiziraju, a mi smo tu u ZMAG-u uvijek prisutni ako treba pomoći.

Udruga ZMAG djeluje kao jedan od devet centara znanja za društveni razvoj u Hrvatskoj, u području održivog življenja i razvoju permakulture; što to konkretno znači?

Znači da smo dostupni svim zainteresiranima da nauče o tome. Možemo reći da ih učimo održivom življenju uz pomoć permakulture kao načina dizajniranja ljudskih prostora po principima koji vrijede u ekosustavima. ZMAG je jedan od devet centara znanja u Hrvatskoj i na to smo ponosni. Imamo besplatno savjetovalište gdje se ljudi mogu javiti i pitati što ih zanima iz svih područja koje pokriva održivo življenje i permakultura. Tako i radimo, premda održavamo i jako mnogo predavanja i praktičnih radionica u sklopu projekata koje imamo. Velika nam je pomoć i alat Reciklirano imanje, naš edukacijski centar jer to su teme koje je najbolje vidjeti uživo i vidjeti kako funkcioniraju. Na našoj internetskoj stranici zmag.hr ima i jako mnogo besplatnih materijala za edukaciju.

P.hr/I.Grgić/Foto: Matej Čelar

– Večernji list: ‘Dobri’ gradovi grade solarne elektrane ‘crowdfundingom’, ‘pasivne stanove’ za priuštini najam i otkupljuju hranu iz OPG-a, 20. 4. 2021.
– Culturenet.hr: Nakon potresa #5: Njegovanje otpornosti, osnaživanje zajednice, 22. 4. 2021.

Dr. sc. Dražen Šimleša

Također provjeri

30 GODINA INSTITUTA PILAR

Godine 2021. Institut Pilar obilježava 30. obljetnicu osnutka. Tim povodom planiramo – među ostalim –… Pročitaj više o 30 GODINA INSTITUTA PILAR