Psiholozi Instituta na 22. Danima psihologije u Zadru, 1.-3. 10. 2020.

Psiholozi Instituta Pilar sudjelovali su na 22. Danima psihologije u Zadru, prvi puta održanima online.Program | Knjiga sažetaka

Program 22. Dana psihologije u Zadru, 1.-3. 10. 2020.
Preliminarna knjiga sažetaka 22. Dana psihologije u Zadru, 1.-3. 10. 2020.

Među brojnim sudionicima, zanimljivim diskusijama i izlaganjima, istaknuli su se i znanstvenici i doktorandi i Instituta Pilar.

Dr. sc. Iva Šverko održala je plenarno predavanje Profesionalni razvoj u adolescenciji u kojem je predstavila nalaze brojnih znanstvenih istraživanja koja su ona i kolega dr. sc. Toni Babarović proveli na uzorcima hrvatskih učenika osnovnih i srednjih škola u proteklih 20 godina istraživačkog rada u području psihologije karijere. Komentirajući dobivene nalaze osvrnula se na srodna međunarodna istraživanja, ali i dovela u pitanje opravdanost zahtjeva postavljenog pred učenike da u dobi od 14 godina donesu prvu ključnu profesionalnu odluku. Istaknula je važnost pravovremenog poticanja profesionalne zrelosti u školama te dostupnih alata za profesionalno usmjeravanje učenika, poput portala Put karijere (www.putkarijere.hr) razvijenog unutar projekta Model tranzicije karijere adolescenata Hrvatske zaklade za znanost.

U okviru Predstavljanja projekata Hrvatske zaklade za znanost

Dr. sc. Andreja Brajša Žganec predstavila je istraživački znanstveni projekt Hrvatske zaklade za znanost „Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji (CHILD-WELL)“. Opisala je teorijsku pozadinu i dosadašnje pristupe u području istraživanja dječje dobrobiti, ciljeve i metodologiju istraživanja kao i očekivane rezultate. Uz to predstavila je istraživački tim projekta te do sada provedene aktivnosti u sklopu projekta.

Dr. sc. Iva Šverko predstavila je istraživački znanstveni projekt Hrvatske zaklade za znanost „Model slobodnog odlučivanja o karijeri: uloga autonomne karijerne motivacije te zaštitnih i rizičnih faktora u profesionalnom razvoju adolescenata“ (Free Career Choice). Opisala je teorijsko utemeljenje projekta, osnovne istraživačke ciljeve i metodologiju te očekivane rezultate projekta. Dodatno se osvrnula na načine na koje istraživački tim planira provesti istraživanja u novonastalim epidemiološkim okolnostima.

Uz to znanstvenici i doktorandi Instituta Pilar sudjelovali su i nekoliko sekcija:

Dr. sc. Toni Babarović je izložio je rad naslova Autonomna karijerna motivacija od rane adolescencije do odrasle dobi u okviru sekcije Psihologija rada u kojem je prestavio konceptualizaciju nove mjere autonomne karijerne motivacije te njenu validaciju na uzorcima učenika osnovnih škola, srednjih škola te odraslih. Rad je nastao u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost Free Career Choice.

Dr. sc. Marina Kotrla Topić izložila je rad pod naslovom Upotreba digitalnih medija i dobrobit djece u školskoj dobi. Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost zadovoljstva pojedinim domenama života s upotrebom digitalnih medija kod djece u dobi od 9 do 12 godina s posebnim naglaskom na različitu svrhu upotrebe digitalnih medija te negativna iskustva djece tijekom korištenja Interneta. Rad je nastao u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji (CHILD-WELL).

Dr. sc. Anja Wertag je u sklopu poster sekcije Psihologija ličnosti, Emocije, Kognitivna psihologija prezentirala nalaze o razlikama između odnosa mračnih crta ličnosti i točnosti prepoznavanja emocija kod muškaraca i žena, a podaci su prikupljeni u okviru Pilarovog istraživačkog projekta Nijanse emocija – empatija, ličnosti i fiziološke reakcije.

Mirta Blažev, doktorandica, izložila je rad Razvoj i validacija mjere rodno stereotipnih uvjerenja za učenike osnovnih i srednjih škola u okviru sekcije Socijalna psihologija. U radu je predstavila sve korake razvoja novog instrumenta te njegovu detaljnu validaciju na uzorcima učenika u dobi od 11 do 17 godina. Rad je nastao u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost Free Career Choice.

Marina Maglić, doktorandica, u okviru sekcije Razvojna psihologija I prezentirala je hrvatske nalaze OBZOR 2020 CHIEF projekta, o u hrvatskim okvirima, relativno neistražene teme mladih i klimatskih promjena koji su prikupljeni velikim anketnim istraživanja učenika. Kolegica je iznijela rezultate o mogućnosti objašnjenja sklonosti mladih različitim ponašanjima za zaštitu okoliša na temelju njihove osviještenost u vezi s klimatskim promjenama, uz analizu potencijalnih moderatorskih varijabli.

U sklopu vrlo posjećenog simpozija Teorije zavjere o COVID-19 pandemiji: karakteristike i implikacije, doktorandica Marina Maglić prezentirala je i nalaze prikupljene online istraživanjem među hrvatskim građanima tijekom prvog vala pandemije koronavirusa, u sklopu velikog međunarodnog istraživanja ICSMP (An International Collaboration on the Social & Moral Psychology of COVID-19). Simpozij je omogućio zanimljivu intelektualnu razmjenu i sagledavanje rezultata u širem kontekstu o ovoj vrlo aktualno i gorućoj temi.

Josip Razum, doktorand, u okviru sekcije Socijalna psihologija prezentirao je rezultate istraživanja dobivene na temelju podataka iz projekata Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske provedenih u dva vala 2011. i 2015. godine, a u kojem je ispitivano jesu li se uzimanje marihuane i stavovi prema marihuani promijenili između dva vala studije te koje latentne klase postoje u hrvatskom društvu s obzirom na uzimanje marihuane i stavove prema marihuani. Koautorice na istraživanju bile su znanstvenice dr.sc Renata Glavak Tkalić i dr.sc. Anja Wertag, a rad je objavljen u časopisu Suvremena psihologija.

Tomislav Pavlović, doktorand na Obzor2020 DARE projektu, u sklopu sekcije Socijalna psihologija II / Psihometrija prezentirao je rezultate psihometrijske analize ljestvice aktivističkih i ekstremističkih namjera na uzorku odraslih Hrvata. Uspoređivane su dvije konceptualizacije odnosa aktivističkih i ekstremističkih namjera – bifaktorska i dvofaktorska, pri čemu primjerenost konceptualizacije dominantno ovisi o teorijskoj osnovi i ciljevima istraživanja.

Katarina Perić, doktorandica, u okviru poster sekcije Razvojna psihologija / Psihologija obrazovanja i školska psihologija izložila je rad Ometanje digitalnom tehnologijom u roditelja i dobrobit djece i roditelja tijekom pandemije bolesti COVID-19, provedenog u sklopu projekta „Digitalna tehnologija u obitelji: obrasci ponašanja i učinci na razvoj djece“ Hrvatske zaklade za znanost. Rezultati upućuju na važnost primjerenog korištenja digitalne tehnologije u obitelji, čak i u okolnostima mjera izolacije zbog bolesti COVID-19, s ciljem očuvanja i promicanja dobrobiti roditelja i djece.

U okviru sekcije Klinička psihologija, doktorandica Perić predstavila je rezultate istraživanja Sekundarni traumatski stres i mehanizmi suočavanja sa stresom osoba koje rade s izbjeglicama i migrantima. Uz znanstvenu, rad ima i mogućnost praktične primjene pri razvoju programa utemeljenih na dokazima, s ciljem zaštite pružatelja usluga i osoba koje rade s traumatiziranim populacijama.

Mara Šimunović, doktorandica, izložila je rad Roditeljska ponašanja i profesionalna adaptabilnost adolescenata u okviru sekcije Psihologija rada. U radu je ispitala ulogu različitih roditeljskih ponašanja za razvoj različitih aspekata profesionalne adaptabilnosti te istražila specifične moderacijske utjecaje pojedinih roditeljskih ponašanja. Rad je nastao u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost Free Career Choice.

22. Danima psihologije u Zadru

Također provjeri

POSLJEDICE POTRESA – ZAMOLBA ZA DONACIJU

Zgrada na Marulićevu trgu 19 u Zagrebu u kojoj je sjedište Instituta društvenih znanosti Ivo… Pročitaj više o POSLJEDICE POTRESA – ZAMOLBA ZA DONACIJU