Naslovna / Grid / Dr. sc. Luka Šikić: Kriza je otvorila prostor za tehnološki rast i ekonomski napredak

Dr. sc. Luka Šikić: Kriza je otvorila prostor za tehnološki rast i ekonomski napredak

Jutarnji list u broju od 21. 4. 2020. objavljuje prilog pod naslovom “Kriza je otvorila prostor za tehnološki rast i ekonomski napredak” s komentarima dr. sc. Luke Šikića.Jutarnji list

– Jutarnji list: PRISILNA PROMJENA: Kriza je otvorila prostor za tehnološki rast i ekonomski napredak, 21. 4. 2020.

Dr sc. Luka Šikić: Kriza je otvorila prostor za tehnološki rast i ekonomski napredak

Od prvog slučaja pandemije COVID-19 u Hrvatskoj prošlo je nešto više od pedeset dana, a rast broja novih slučajeva zaraze je koliko vidimo u padu. Vrijeme potrebno za udvostručenje broja novih slučajeva zaraze u Hrvatskoj znatno je premašilo četrnaest dana, što je prema mišljenju Instituta Robert Koch u Njemačkoj glavni kriterij za popuštanje epidemioloških mjera. „Suzbijanje epidemiološke krize povezano je s uskoro očekivanim pokretanjem ekonomske aktivnosti i sve većim fokusom na ekonomske aspekte pandemije COVID-19. Upravo iz ekonomske sfere proizlazi najviše zabrinutosti i straha. To je i razumljivo, s obzirom na negativne trendove na financijskim tržištima i u realnoj ekonomiji. Iako su javno dostupni ekonomski indikatori na dnevnoj osnovi prava rijetkost u Hrvatskoj, razlozi za pesimizam već su vidljivi u nekim podatcima. Od trenutka prvog zabilježenog slučaja, svakoga dana prosječno oko tisuću ljudi ostane bez posla. Broj novoosnovanih tvrtki znatno je smanjen, a broj stečajeva strelovito raste. CROBEX indeks je izgubio skoro polovicu vrijednosti, a pritiske na gubitak vrijednosti tečaja morala je smanjivati i središnja banka. Uz negativne ekonomske trendove i medijski interes koji je isključivo usmjeren na krizu, teško je vidjeti razloge za optimizam.“, pojašnjava Luka Šikić znanstvenik sa Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar.

Razlozi za optimizam

Šikić, koji je doktorirao na području ekonometrije, nadodaje da unatoč svemu, postoje razlozi i za optimizam, osobito u prihvaćanju tehnoloških promjena i inovacija koje je pandemija potaknula. „Iako je prošlo premalo vremena da bi se pozitivni pomaci mogli potkrijepiti brojkama, smjer nadolazeće tehnološke promjene jasno je uočljiv. Promjene u zdravstvenom sektoru uz primjenu informatičkih tehnologija, i projekata poput „zdravlja na daljinu“ koji uključuje liječničke konzultacije i terapiju, u punom su pogonu. Prilagodba javnog sektora na krizu također je katalizator za tehnološko produbljivanje, od inovativnih logističkih rješenja kojima već svjedočimo do povećanja sklonosti građana za javne „e“ platforme. Rast sklonosti potrošača prema online kupnjama vidljiv je u dvoznamenkastom porastu obujma internetske trgovine, barem prema onome što navodi novi Adobe Digital Economy izvještaj.
Šikić naglašava kako su promjene zahvatile i sektor obrazovanja koji je sada prisilno digitaliziran, a razlika između fizičkog sveučilišta i online platformi za učenje u budućnosti bi se, smatra Šikić, mogla još bitno smanjiti. „Valja primijetiti i strelovit porast društvenih inovacija i novih načina organiziranja, posebice zasnovanih na platformi društvenih mreža. Na kraju, u zadnjem ABIresearch izvještaju vidljiv je porast inovacija i uvođenja novih tehnologija u proizvođačkom sektoru koji se trenutačno nastoji nositi s dosad nezabilježenom degradacijom globalnih trgovinskih lanaca. Navedeni primjeri nisu čvrsti dokazi tehnoloških promjena, ali su svakako indikativni pokazatelji novog poduzetničkog zamaha i smjera nadolazećeg tehnološkog razvoja.“, ističe Luka Šikić.

Široka primjena novih tehnologija

Šikić pojašnjava kako se tehnološki razvoj ne odnosi se samo na nova otkrića već i na širu primjenu postojećih tehnologija, a povijest je pokazala da široku primjenu novih tehnologija često otežavaju upravo društvene norme, institucije i obrasci ponašanja. „Prisilna promjena zastarjelih društvenih obrazaca uslijed pandemije COVID-19 tako otvara prostor za tehnološki rast i ekonomski napredak. Specifičnost je ovih promjena ta što idu u smjeru novih organizacijskih rješenja i formiranja efikasnijih bihevioralnih obrazaca, uglavnom zbog netipičnosti COVID-19 tehnološkog šoka. Napredak tehnologije u povijesti uglavnom je išao od smjera tehnološke inovacije prema novoj primjeni i rastakanju zastarjelih ekonomskih i društvenih struktura. U ovome je slučaju sasvim obratno – zastarjele strukture prisiljene su se organizacijski i mentalno brzo prilagoditi. Intenzitet i široka rasprostranjenost primjene tehnološkog napretka uslijed pandemijskog šoka daje naznake da je moguće očekivati veliku društvenu transformaciju.“, zaključuje Šikić

Dr. sc. Luka Šikić

Također provjeri

Rezultati istraživanja Instituta Pilar: Građani podržavaju mjere Stožera ali ne žele ekonomsko zatvaranje, 11. 5. 2020.

Večernji list u broju od 11. svibnja 2020. objavljuje tekst o istraživanju Instituta društvenih znanosti …