Naslovna / Novosti / Iz medija / Dr. sc. Nenad Pokos: “Što se brak kasnije sklapa, kasnije će doći i do poroda”, 24. 3. 2019.

Dr. sc. Nenad Pokos: “Što se brak kasnije sklapa, kasnije će doći i do poroda”, 24. 3. 2019.

Portali RTL i ANTENA ZADAR 24. ožujka 2019. objavljuju prilog pod naslovom “KADA JE NAJBOLJE RODITI? Hrvatice sve kasnije postaju majke, stručnjakinja upozorava: ‘Što su žene starije bit će više problema'” koji sadrži komentar dr. sc. Nenada Pokosa, znanstvenog savjetnika Instituta Pilar.RTL | ANTENA ZADAR

− rtl.hr: KADA JE NAJBOLJE RODITI? Hrvatice sve kasnije postaju majke, stručnjakinja upozorava: ‘Što su žene starije bit će više problema’, 24. 3. 2019.

− antenazadar.hr: KADA JE NAJBOLJE RODITI? Hrvatice sve kasnije postaju majke, stručnjakinja upozorava: ‘Što su žene starije bit će više problema’, 24. 3. 2019.

Velika odgovornost je i na pronatalitetnoj politici koja bi mladima jamčila veću egzistencijalnu sigurnost

Hrvatice se sve kasnije odlučuju na majčinstvo. U posljednjih 15 godina, prosječna dob prvorotkinja u Hrvatskoj povećala se najviše, u usporedbi s onima iz Europske unije, s 26 na gotovo 29 godina. No Hrvatska nije izuzetak, u većini europskih zemalja prvorotkinje su sve starije. Liječnici apeliraju da je optimalna dob za prvo dijete rane dvadesete.

Na pitanje kada je najbolje roditi prvo dijete svaka majka odgovara drukčije.

“S 24 sam rodila. Mislim da je bolje roditi ranije, više strpljenja vremena i svega i ne bi to promijenila”, rekla je Paula iz Zagreba.

Antonija, također iz Zagreba, svoje je prvo dijete rodila s 19 godina, a drugo s 32. Kaže, nije joj žao. “Nikad nije ni prekasno, a nikad nije ni prerano”, kaže Antonija.

“Ja sam rodila s 20 godina i imam četvero djece. Mislim da je ovo danas kasno, lakše je dok si mlađi”, smatra Ankica iz Zagreba.

Idealno vrijeme između 20. i 25. godine

Liječnici tvrde, idealno vrijeme za prvu trudnoću je između 20 i 25 godina, jer kako životna dob raste, povećava se i stopa neplodnosti, ali i rizici za komplikacije tijekom trudnoće.

“Općenito se smatra da je u starojoj životnoj dobi veća učestalost spontanih pobačaja, ektopičnih trudnoća, kromosomskih poremećaja i rađanja djece s prirođenim srčanim greškama”, napominje Ana Meyra Potkonjak, specijalizantica ginekologije.

Žene se za majčinstvo odlučuju sve kasnije

Međutim podaci pokazuju da se žene za majčinstvo odlučuju sve kasnije. Najmlađe prvorortkinje u Europi su u Bugarskoj i Albaniji. Njihova prosječna dob je 26 godna. Najkasnije se za prvu trudnoću odlučuju Talijanke u prosjeku sa 31, a slijede ih Španjolke s 30 godina. Ta prosječna dob za Hrvatice iznosi 28 cijelih 6 godina.

“Sve veći broj žena se obrazuje i to visoko obrazovanje traje 5, 6, a kod nekih i 7 godina. Dok steknu diplomu i dok se zaposle i stambeno osiguraju to vrijeme prolazi”, kaže demograf Nenad Pokos.

Uz financijsku i stambenu sigurnost, tvrdi Pokos, važan čimbenik je i vrijeme kada se parovi odlučuju na sklapanje braka.

“U Hrvatskoj se još uvijek 80 posto djece rađa u braku, pa što se brak kasnije sklapa kasnije će doći i do poroda”, dodaje demograf Pokos.

Velika odgovornost je i na pronatalitetnoj politici i mjerama koje bi mladim ljudima jamčile veću egzistencijalnu sigurnost.

Dr. sc. Nenad Pokos

Također provjeri

Rezultati istraživanja Instituta Pilar: Građani podržavaju mjere Stožera ali ne žele ekonomsko zatvaranje, 11. 5. 2020.

Večernji list u broju od 11. svibnja 2020. objavljuje tekst o istraživanju Instituta društvenih znanosti …