Reforma znanosti u Hrvatskoj u kontekstu promjene razvojne paradigme

Istraživanje polazi od pretpostavke da je u Hrvatskoj na djelu nova razvojna paradigma usmjerena na poticanje nacionalnog poduzetničkog sustava u čijem je središtu mali poduzetnik umjesto dosadašnjeg nacionalnog sustava inovacija koji se oslanja uglavnom na velika i tehnološki složena poduzeća, te znanstvena istraživanja. Ovakva promjena paradigme dio je globalnih procesa urušavanja industrijskog društva i prerastanja tzv. dirigirane ekonomije u poduzetničku zbog niza procesa kao što su globalizacija, servisizacija i digitalizacija ekonomije. U sklopu poduzetničke ekonomije dolazi do promjene razvojne paradigme, te se težište razvojnih i javnih politike premješta sa inovacije i društva znanja na razvoj poduzetništva i poduzetničkih kompetencija.

Promjena razvojne paradigme prisutna je u Hrvatskoj niz godina što se očituje ponajprije u raspadu veliki proizvodnih sistema i slabljenju znanstvenog sustava u posljednjem desetljeću. Međutim, utjecaj nove razvojne paradigme na znanstveni sustav intenzivira se tek zadnjih nekoliko godina, očituje se posredno preko usmjerenja javnih politika na (1) reformu znanstvenog sustava započetu 2013. godine, (2) prihvaćanju Strategije pametne specijalizacije (S3) kao jednog od temeljnih koncepata u razvoju znanosti u čijem je središtu poduzetnik, te (3) u usmjerenju na Europske strukturne i investicijske fondove (ESIF) kao alternativni izvor financiranja znanosti umjesto budžetskih sredstava.

Iako je orijentacija na jačanje poduzetništva neophodna zbog niskog poduzetničkog kapaciteta Hrvatske te činjenice da se znanstvena istraživanja i inovacije ne mogu opredmetiti i kapitalizirati bez poduzetnika, početna je teza istraživanja da je reforma znanstvenog sustava kao i orijentacija na S3 i ESIF izvršena na štetu znanstvenih istraživanja. Na taj način, reforma znanosti dovela je do slabljenja znanstvene izvrsnosti umjesto njenog jačanja što je bio cilj znanstvene reforme.

U tom kontekstu cilj je istraživanja utvrditi da li je reforma znanosti, te promjena diskursa koja se ogleda u orijentaciji na S3 i ESIF utjecala na strukturu znanstvenoistraživačkog rada i time na opće stanje znanosti u Hrvatskoj. Središnji dio istraživanja čini empirijsko istraživanje o percepcijama znanstvenika o promjenama u strukturi znanstvenoistraživačkog rada pod utjecajem orijentacije na poduzetništvo i Europske fondove, te percepcije uloge poduzetništva u akademskoj sferi. Empirijsko istraživanje će se provesti on line anketom na kvotnom uzorku prema područjima znanstvenoistraživačkog rada.

Promjena razvojne paradigme i njene posljedice na stanje i ulogu znanstvenog sustava konceptualno je nova tema koja nije do sada istraživana. Očekuje se da će rezultati ovog istraživanja činiti jedinstveni doprinos u području sociologije znanosti/ekonomske sociologije u aspektu koji razmatra utjecaj “nevidljive ruke” institucionalnog sustava na razvoj znanstvenih potencijala i poduzetništva, te razumijevanja njihove interakcije u sklopu nove poduzetničke razvojne paradigme. Pored ovih teorijskih doprinosa razvoju područja, očekuje se da će istraživanje imati i praktične implikacije na javne politike u domeni znanosti i inovacija.

● Voditeljica projekta: dr. sc. Jadranka Švarc

>>> Uloga znanstvenih istraživanja u kontekstu nove razvojne paradigme – 13. ESA, Atena 29. 8. – 1. 9. 2017.

Također provjeri

Znanstvenici Instituta na 2. sastanku konzorcija EU Obzor2020 COORDINATE projekta na Sveučilištu u Groningenu, 27.-28. 6. 2022.

Znanstvenici Instituta dr. sc. Toni Babarović i dr. sc. Renata Franc sudjelovali su 2. sastanku… Pročitaj više o Znanstvenici Instituta na 2. sastanku konzorcija EU Obzor2020 COORDINATE projekta na Sveučilištu u Groningenu, 27.-28. 6. 2022.