Demografski kontekst i sociokulturne posljedice Hrvatskoga domovinskog rata

U biblioteci Zbornici objavljena je 35 knjiga pod naslovom Demografski kontekst i sociokulturne posljedice Hrvatskoga domovinskog rata. Knjigu su uredili Dražen Živić i Ivana Žebec a sadrži priloge s 10. znanstveno-stručnog skupa “Vukovar ’91. – šesnaest godina poslije”, koji se u organizaciji područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Vukovara održao 14. studenoga 2007. u sklopu službenog programa obilježavanja “18. studenoga – Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine”

zbornik-vukovar-09
DEMOGRAFSKI KONTEKST I SOCIOKULTURNE POSLJEDICE HRVATSKOGA DOMOVINSKOG RATA
Urednici: Dražen Živić, Ivana Žebec; Biblioteka Zbornici, knj. 35. – Str. – 284.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar, Zagreb – Vukovar, 2009.

Sadržaj

Ugledni znanstvenici i stručnjaci iznova su aktualizirali i na temelju novije statističko-demografske dokumentacije, arhivske građe, literature i drugih izvora problematizirali neke demografske i sociokulturne aspekte procesa hrvatskoga osamostaljenja, napose rata nametnutog srbijanskom oružanom agresijom na Republiku Hrvatsku. U ovom zborniku nalazi se većina izlaganja sa skupa. Autori su ukazali na demografske prilike u Hrvatskoj koncem 1980-ih i početkom 1990-ih godina, na demografska kretanja na ratom zahvaćen im područjima Hrvatske, na demografske ratne gubitke i dugoročne demografske posljedice rata, na problematiku nasilno odvedenih, zatočenih i nestalih osoba, masovnih i pojedinačnih grobnica te ekshumacija i identifikacija žrtava rata, na pitanje zločina i zločinaca, kao i na neke sociokulturne posljedice rata, napose u domeni oblikovanja hrvatskoga nacionalnog identiteta, odgovornosti međunarodne zajednice za počinjene zločine te mogućnosti poslijeratne izgradnje suživota i rekonstrukcije socijalno-nacionalnih veza. Radovi bacaju mnogo novoga svjetla na nedavno, ali još uvijek premalo istraživano razdoblje hrvatske povijesti. Dakako, za tvrdnje i stavove koji se nalaze među koricama ove knjige odgovorni su isključivo njihovi autori. Urednici su proveli tek manje i nužne intervencije nastojeći formalno ujednačiti priloge, ostavljajući autorima punu slobodu načina i stila izražavanja.


Sadržaj

Predgovor

I. DEMOGRAFSKI KONTEKST I POSLJEDICE HRVATSKOGA DOMOVINSKOG RATA

Nenad Pokos: Demografske promjene na bivšim okupiranim područjima Republike Hrvatske izmedu 1991. i 2001. godine
Ivan Grujić, Višnja Bilić: Zatočeni, nestali i masovne grobnice: žrtve i dokazi zločina
Višnja Mišin: Zločin i zločinci
Dražen Švagelj, Krunoslav Šarić: Poginuli tijekom Domovinskog rata evidentirani na Odjelu za patologiju Medicinskog centra Vinkovci (od 2. svibnja 1991. do 15. svibnja 1992.)
Ivo Turk: Promjene u narodnosnom sastavu stanovništva Karlovačke županije (1991. – 2001.)
Dražen Živić: Demografski kontekst srbijanske oružane agresije na hrvatsko Podunavlje
Mario Kevo: Izravni demografiki gubici Brodsko-posavske županije (1991. – 2001.): odabrani aspekti

II. SOCIOKULTURNI KONTEKST I POSLJEDICE HRVATSKOGA DOMOVINSKOG RATA

Josipa Maras Kraljević: Arhivsko gradivo o Vukovaru u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata
Rebeka Mesarić Žabčić: Posljedice Domovinskog rata: primjer Dubrovačko-neretvanske županije
Sandra Cvikić: Nacionalizam i hrvatski nacionalni identitet u Vukovaru – teorijski aspekt
Antun Šundalić: Globalna međuovisnost kao okvir hrvatskog kretanja od „zajednice“ prema „društvu“: primjer istočne Hrvatske
Dragutin Babić: Socijalna integracija i sjećanje ratnih migranata (Hrvata i Srba) u poslijeratnom razdoblju
Sanja Špoljar Vržina: Hrvatski domovinski rat i prakse posramljivanja – antropološki osvrt

Sažetci
Životopisi

Također provjeri

ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština

U Biblioteci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ELABORATI objavljeno je Izvješće 2020.-2023. Ljiljane Dobrovšak i… Pročitaj više o ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština