U sklopu projekta PrisClim održan okrugli stol Mogućnosti, iskustva i izazovi rada službenica i službenika u zatvorskom sustavu i probaciji; Zagreb, 2. 11. 2026.
U sklopu projektnih aktivnosti projekta PrisClim (2024. – 2027., financiranog iz sredstava NextGenerationEU), a s ciljem jačanja rodne i spolne jednakosti i ravnopravnosti te poticanja institucionalne orijentacije k razvoju okruženja rodne i spolne ravnopravnosti, u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar održan je 2. studenoga 2026. godine okrugli stol Mogućnosti, iskustva i izazovi rada službenica i službenika u zatvorskom sustavu i probaciji. U sklopu okruglog stola održana su dva izlaganja i panel-rasprava
Okrugli stol otvorili su prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta Pilar i Zvonimir Penić, p.o. ravnatelj Uprave za zatvorski sustav i probaciju.
Voditeljica projekta PrisClim dr. sc. Ines Sučić i članovi istraživačkog tima dr. sc. Anja Wertag i Vicko Ćudina prezentirali su rezultate projekta vezane uz temu “Radni zahtjevi, resursi i dobrobit službenica i službenika kaznenih tijela” koji su pokazali kako službenice i službenici općenito slično doživljavaju svoj posao te da su utvrđene razlike u percipiranim radnim zahtjevima, resursima i dobrobiti malobrojne i male.
Pozvano predavanje na temu „Uloga i položaj žena u zatvorskom sustavu Republike Hrvatske” održala je uni. spec. act. soc. Marta Cifrek-Kolarić s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Prezentirani podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj udio žena među zaposlenima u zatvorskom sustavu od 2009. do 2025. porastao gotovo na razinu prosjeka Europske unije iako i dalje postoje značajne razlike u udjelu službenica i službenika i među zaposlenima na pojedinim odjelima i na rukovodećim mjestima.
U panel-raspravi sudjelovali su: Željko Klarić, samostalni nadzornik pravosudne policije i Anamarija Marijašević, voditeljica Odjela za razvoj programa izobrazbe službenika zatvorskog sustava i probacije iz Centra za izobrazbu; Diana Malec, glavna nadzornica u odjelu osiguranja iz Kaznionice u Lipovici-Popovača; Matea Sršen, voditeljica Probacijskog ureda Zagreb 1; Ana Kujundžić Svalina, voditeljica odjela tretmana iz Zatvora u Splitu te Denis Vusić, voditelj odjela tretmana iz Kaznionice u Lepoglavi. Moderator je bio dr. sc. Igor Mikloušić iz Instituta Pilar. Sudionici su podijelili svoja iskustva i stavove o različitim aspektima rada u zatvorskom sustavu i probaciji. Razgovarali su o izvorima zadovoljstva i stresa u radu, raskoraku između stečenog obrazovanja i stvarnih zahtjeva radnog mjesta te o mogućnostima privlačenja novih službenika. Osvrnulo se i na predodžbe i očekivanja osuđenika/zatvorenika i službenika o pojedinim radnim mjestima i „muškim“ i „ženskim“ poslovima, kao i utjecaju roda i spola na raspodjelu radnih zadataka, pristup izobrazbi i napredovanje. Sudionici su se osvrnuli i na uvjete koje je potrebno osigurati kako bi zaposlenici mogli sigurno i bez zadrške upozoriti na eventualno omalovažavanje, nepravednu raspodjelu poslova ili nejednako postupanje na radnom mjestu. Raspravljali su i o preprekama i mogućnostima usklađivanja poslovnog i privatnog života, raspodjeli radnog opterećenja, mogućnostima profesionalnog razvoja te potrebi za psihološkom pomoći i osiguravanju psihološke potpore unutar sustava.
U okviru okruglog stola zaključeno je kako su potrebna istraživanja koja bi omogućila stvaran uvid u spolne i rodne stereotipe, pristup napredovanju, raspodjelu zahtjevnih zadataka te razloge nedovoljne zastupljenosti žena na rukovodećim mjestima u hrvatskom zatvorskom sustavu i probaciji. Kao primjeri dobre prakse koji potiču institucionalnu orijentaciju prema rodnoj i spolnoj ravnopravnosti istaknuti su: uspostava institucionalnog plana i mjera za jačanje rodne i spolne jednakosti i ravnopravnosti, donošenje pravila koja štite od uznemiravanja te njihova dostupnost i poznavanje, kao i dodatno unaprjeđenje pravednosti i transparentnosti postupaka te kriterija razvoja kompetencija i napredovanja.
Zaključeno je i kako postoji potreba za dodatnim zapošljavanjem službenica i službenika te unaprjeđenjem uvjeta rada kako bi se održao funkcionalan sustav te sprječavali preopterećenje i iscrpljenost, a omogućila adekvatna ravnoteža poslovnog i privatnog života. Kontinuirana istraživanja psihosocijalne klime pridonijela bi boljem razumijevanju dinamike radnih zahtjeva, resursa i dobrobiti službenica i službenika te adekvatnom i pravovremenom reagiranju sustava. Podrška kolega i voditelja, njihove pohvale i povratne informacije te podržavajuća organizacijska klima istaknuti su kao najveći resursi, a povećana dostupnost i dodatno normaliziranje traženja psihološke pomoći pridonijeli bi prevladavanju stresnih radnih i životnih situacija.
