Prilozi dr. sc. Vinicija B. Lupisa u zbornicima Instituta za balkanske studije Bugarske akademije znanosti

Zbornici Instituta za balkanske studije s Centrom za trakologiju Bugarske akademije znanosti objavili su dva priloga dr. sc. Vinicija B. Lupisa: “Prilog poznavanju likovnih kulturnih veza Dubrovnika i Bugarske” donosi zbornik Bugarsko-hrvatske znanstvene, kulturne i duhovne veze, a prilog “Jaketa Palmotić Dionorić, dubrovački plemić, književnik i diplomat” zbornik Kultura putovanja u Jugoistočnoj Europi

Bugarsko-hrvatske znanstvene, kulturne i duhovne veze, 2021.

Korice zbornika Bugarsko-hrvatske znanstvene, kulturne i duhovne veze, 2021.
Sažetak “Prilog poznavanju likovnih kulturnih veza Dubrovnika i Bugarske”

Kultura putovanja u Jugoistočnoj Europi, 2020.

Naslovnica, impresum i sadržaj zbornika Kultura putovanja u Jugoistočnoj Europi, 2020.
Prilog Bugarske nacionalne televizije o zborniku Kultura putovanja u Jugoistočnoj Europi

Iz priloga “Jaketa Palmotić Dionorić, dubrovački plemić, književnik i diplomat”

Uvod

Razdoblje XVII. stoljeća za hrvatski narod je značilo konačno definiranje rezultata procesa osmanlijskog (u starijoj historiografiji turskog) procesa fragmentacije hrvatskog nacionalnog korpusa i gubitka kontinuiteta državnosti na prostorima hrvatske srednjovjekovne države i provođenje procesa genocida. Od XV. stoljeća hrvatski nacionalni korpus bio je izložen istom procesu klaštrenja suvereniteta i okupacije državnog teritorija, odvođenja u ropstvo, islamizacije i zatiranju kulturne memorije. Točnije, hrvatski narod bio je izložen procesu genocida, koji se očitovao u svim svojim inačicama, od bioloških kategorija: odvođenja roblja, danka u krvi, namjernog sakaćenja i ubijanja; do sociokulturološke dimenzije koja je obuhvaćala procese: uništavanja sakralne i kulturne baštine, sustavnog zatiranja svih predosmanlijskih sustavâ vrijednosti, kao i brisanja somosvojnog pravnog i političkog sustava zapadnog civilizacijskog kruga. Rijetki hrvatski krajevi bili su donekle pošteđeni osmanske (turske) invazije, slobodno možemo reći kako je Dubrovačka Republika, jedina uspjela u složenim povijesnim zadanostima ostvariti kontinuitet kulturnog i društvenog razvitka hrvatskog naroda na svom prostoru. Dubrovačka Republika, jedina se od dalmatinskih komuna uspjela emancipirati do grada-republike, poput mnogih sličnih primjera na Apeninskom poluotoku. Ovaj proces nije uspio gradovima Zadru i Kotoru, koji su uslijed složenih političkih prilika od njega odustali. XVII. stoljeće u kojem je Dubrovnik proživljavao svoje herojsko stoljeće i duboku društvenu i ekonomsku krizu iznjedrio je cijeli niz velikana, a jedna od njih je zasigurno jedan od najvećih hrvatskih diplomata u hrvatsko-osmanlijskim relacijama, a to je Jaketa Palmotić Dionorić…

Dr. sc. Vinicije B. Lupis

Područni centar Dubrovnik

Također provjeri

Sretan i blagoslovljen Uskrs 2024. godine!