U suizdanju Državnog arhiva u Vukovaru i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga KULTURNI IDENTITET VUKOVARA – Prilozi za istraživanje baštine i baštinika (Vukovar, 2021.) koju su uredili dr. sc. Mateo Žanić i Petar Elez
– Predstavljanje knjige KULTURNI IDENTITET VUKOVARA; Vukovar, 9. 6. 2021.
Sadržaj knjige
Urednička riječ
Ivan Rogić: Čija baština? Tko je baštinik?
Mateo Žanić: Slojevi sjećanja i materijalna baština u suvremenom Vukovaru
Dražen Živić: Vukovar i Vukovarsko vlastelinstvo u svjetlu predmodernih popisa stanovništva 1728., 1736. i 1828. godine
Vlasta Novinc: Dunav, hrana, korzo
Dragana Drašković: Kulturni život Borova naselja od njegova nastanka do danas
Dragan Damjanović: Zgrada koncerna Bata u Vukovaru – rani primjer arhitektonskog modernizma
Petar Elez: Državni arhiv u Vukovaru i razvoj arhivske službe na području Vukovarsko-srijemske županije
Toni Roca: Barokno-historicistički kompleks Eltz – od nastanka do suvremene namjene
Ivana Bendra: Prinos franjevačke samostanske knjižnice u Vukovaru kulturnoj baštini grada Vukovara
Ivan Hubalek: Suživot Vukovaraca i Koprivničanaca – trajno sjećanje na progonstvo i obnovu od 1991. do 2003. godine i dalje
O autorima
Sažetak
Summary
Zusammenfassung
Iz Uredničke riječi
Ubrzano protjecanje događaja potaknuto globalizacijskim procesima i informacijskom revolucijom dovelo je, paradoksalno, do toga da su današnja društva silno zaokupljena značenjem prošlosti, kao i čuvanjem njezinih vrijednih tragova. U tom kontekstu događa se i široko rasprostranjeno zanimanje za baštinu koja se drži bitnom sastavnicom kojom se nastoji razumjeti odnos prošlosti i sadašnjosti.
Kako se grad pokazao plodnim prostornim okvirom unutar kojeg se tumači značenje baštine i njezin doprinos formiranju kulturnog identiteta, namjera nam je, kao urednicima ove knjige, bila predstaviti različite aspekte, nositelje i sadržaje vukovarske kulturne baštine.
Noseći tragove vremena u kojem su nastali, elementi baštine uključuju prožimanje materijalnih i simboličkih, društvenih i kulturnih aspekata, pa njihovo tumačenje nerijetko predstavlja izazovan zadatak. Baveći se kako baštinskim sadržajima tako i društvenim grupama, institucijama i baštinicima, autori poglavlja u knjizi iznijeli su niz važnih, premda u nekim pogledima i ponešto različitih, interpretacija vukovarske baštine.
Nadamo se stoga da će ova knjiga biti poticaj daljnjem istraživanju i valorizaciji vukovarske baštine, ali i kulturnog identiteta ovoga grada.
Kao urednici svjesni smo toga da u knjizi nisu obrađene brojne teme koje se tiču različitih društvenih grupa koje su u Vukovaru ostavile svoje tragove i obogatile povijest grada. Nadamo se da će buduća izdanja koja se budu bavila ovom temom proširiti opseg tema i pomoći nam da još bolje shvatimo što nasljeđujemo iz prošlosti i zašto je to važno.