Dr. sc. Saša Poljanec Borić: Budemo li realizirali 60% prometa iz 2019., to će se smatrati uspjehom

Glas Slavonije u prilogu Magazin od 27.-28. ožujka 2021. objavljuje razgovor s dr. sc. Sašom Poljanec Borić pod naslovom “Budemo li realizirali 60% prometa iz 2019., to će se smatrati uspjehom”. – Glas Slavonije: tiskano izdanje | online izdanje

– Glas Slavonije (tiskano izdanje): Budemo li realizirali 60% prometa iz 2019., to će se smatrati uspjehom, 27.-28. 3. 2021.
– Glas Slavonije (online izdanje): Budemo li realizirali 60% prometa iz 2019., to će se smatrati uspjehom, 27. 3. 2021.

Kad je 2011. godine objavljena knjiga “Hrvatsko društvo i turizam”, nismo mogli niti sanjati da će nam se deset godina poslije dogoditi pandemija. Za takvu pošast nitko nije bio spreman, pa ni turizam, koji je diljem svijeta, pa tako i u RH pretrpio goleme štete.

BRZINA EVAKUACIJE
Koliko se turizam uspio prilagoditi pandemijskim okolnostima koronakrize, pitali smo autoricu spomenute knjige dr. sc. Sašu Poljanec Borić, znanstvenu savjetnicu s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu?

– Pandemija COVID-19 za turizam je istovremeno i katastrofa i kriza. Zna li se, naime, da se katastrofe i krize smatraju rizicima velikih razmjera, bitno je istaknuti da kriza utječe na sustave tako da ugrožava njihove temeljne postavke, a katastrofa je situacija u kojoj se događa dramatična promjena na koju postojeći sustavi imaju malu ili nikakvu kontrolu. Zato se može reći da je, iz turističke perspektive, pandemija COVID-19 istovremeno prirodna (ako se promatra izvor pandemije) i sociopolitički proizvedena katastrofa (ako se promatra ekonomski razvoj kroz upravljanje pandemijom) koja u turističkom poslovanju izaziva niz lančanih kriza. Prema tekućim procjenama turizam je u 2020. godini izgubio 142,6 milijuna radnih mjesta, 3,815 milijardi američkih dolara prihoda te 65 % međunarodnih i 33 % domaćih turističkih dolazaka (WTTC, 2021). Iako je u 2020. godini u Hrvatskoj zabilježen nešto manji pad nego na globalnoj razini, ipak se može reći da je ono što karakterizira globalna turistička kretanja karakteristično i za kretanja u hrvatskom turizmu.

Prema relevantnim izvorima hrvatski je turizam u 2020. godini doživio pad od 47 % u broju dolazaka te pad od 39 % u broju noćenja. No kako je Hrvatska, a posebno priobalne županije, visoko zavisna od turizma, pad turističke potrošnje povezan s ovakvim padom u broju dolazaka i noćenja ozbiljno ugrožava hrvatsku nacionalnu i lokalnu ekonomiju. Globalna turistička industrija već je više od godinu dana u situaciji kriznog managementa, a vlade mnogih zemalja smišljaju mjere održavanja radnih mjesta kroz razne tipove programa od isplaćivanja plaća u djelatnostima kao što je ugostiteljstvo i hotelijerstvo koje su neposredno pogođene učincima zatvaranja poslovanja do stimuliranja domaćeg turizma u uvjetima popuštanja epidemioloških mjera. Te prilagodbe održavaju dijelove vrijednosnog lanca turističke ponude na životu, ali ne mogu nadoknaditi poduzetničku dinamiku i riješiti problem radikalnog pada turističke potražnje koji proizlazi kako iz samog zatvaranja tako i zbog pada diskrecijske potrošnje do kojeg uvijek dolazi u kriznim vremenima. Osim zbog zabrane “socijalizacije”, do pada turističke potrošnje dolazi prvo zbog toga što ljudi gube poslove, a onda i zbog toga što oni koji ih ne gube pojačano ekonomiziraju s prihodima. Zbog toga valja biti svjestan da se radi o velikom i potencijalno duboko transformativnom razdoblju za turizam u kojem će se neki turistički koncepti, npr. koncept stalnog rasta potražnje i ponude, dosta mijenjati, bez obzira na činjenicu da digitalna transformacija omogućava turističkoj industriji prilagodbu na stanje koje bih nazvala: neizvjesna i reducirana mobilnost. U tim će se uvjetima poduzetnici naći pred velikom izazovima.

Republika Hrvatska nedavno je predstavila svoj ambiciozni program Safe Stay In Croatia za 2021. Koliko takva nacionalna akcija za reaktiviranje hrvatskog turizma u svim sektorima može biti efikasna, koliko može privući domaćih, a još više stranih gostiju, i o čemu realizacija takvog plana ovisi?

– Sve vlade EU-a i Vlada Velike Britanije izlaze ove godine s kampanjama koje potiču pronajprije domaći turizam. Znajući koliko je Hrvatska, a pogotovo neke destinacije u Hrvatskoj, zavisna od inozemne potražnje, razumljivo mi je da je naša vlada lansirala kampanju Safe Stay in Croatia. Moje je mišljenje da će ta kampanja biti korisna ako bude prepoznata u pojedinim inozemnim medijima i suvremenim aplikacijama koje pomažu prevladavati danas sveprisutna ograničenja putovanja. Naime, u okviru turističke adaptacije na pandemiju već se sada proizvode digitalna rješenja koja: a) upozoravaju putnike na alternativne zračne putne linije u uvjetima čestih mijenjanja rasporeda letenja; b) omogućavaju turistima da kupe posebne potvrde povećavajući vrijednost svog putovanja u slučaju da se planirano putovanje odgodi; c) razvijaju novi oblici putničkog osiguranja koji omogućavaju brza unovčavanja osiguranja u slučaju da se putovanje ne ostvari; d) ubrzaju način rezerviranja putovanja; e) distribuiraju podatke o ograničenjima putovanja (Smarvel, 2021).

Zbog toga će spomenuta kampanja biti korisna ako bude konzistentna na način da probleme s testiranjem, potvrdama o cijepljenju i brzim reakcijama na eventualne potrebe evakuacije iz zemlje zbog promijenjenih epidemioloških uvjeta bude mogla riješiti na razini sustava kroz brzu i efikasnu realizaciju. Također, bit će korisna ako stanje informacija na internetu bude odgovaralo stvarnosti. U tom mi se smislu čini presudnim organizirati javno-zdravstveni turistički monitoring pridržavanja mjera, bar ove godine, ali hoće li se to ostvariti ili ne, ne mogu prognozirati.

Treba reći i to da Hrvatska kao rijetko naseljena zemlja s dugom obalom i velikim mogućnostima difuzne recepcije turista može, možda više od drugih, izgraditi neku vrstu otpornosti na ovakve situacije, ali ne treba očekivati 100 % rješavanja krize u ovoj situaciji. Naime, Hrvatska je i lani ljeto premostila vrlo solidno. Bude li ove godine realizirala 60 % prometa iz 2019., to će se, prema mom mišljenju, moći smatrati uspjehom. Treba ponovno naglasiti da će ove godine sve države stimulirati turistički ostanak unutar nacionalnih granica.

VAŽNOST IDEJA
Vidimo i slušamo da je Vlada osigurala financijsku pomoć turizmu, program državnih potpora vrijednih 1,5 milijardi kuna za potporu poduzećima u turističkom (i sportskom sektoru) pogođenima pandemijom koronavirusa. Vaš komentar?

– Valja reći da dugotrajno trajanje pandemijske katastrofe ugrožava sam opstanak vrijednosnog lanca turističke ponude. Visinu potpora koje spominjete ne mogu komentirati jer ne znam koje su interne potrebe tvrtke komunicirale s Vladom RH i koliko je selektivan bio monitoring tih potreba. No potpore su, prema mom mišljenju, racionalni odgovor na mogući kolaps ponude u uvjetima radikalnog pada turističke potražnje. Naša se zemlja izrazito jako oslonila na performanse turističkog sektora i normalno je da ga pokušava održati na životu u uvjetima katastrofe. Svima je u interesu da poduzeća prežive ovu disrupciju. No istovremeno valja stalno biti svjestan da će učinci pandemije vjerojatno zauvijek promijeniti neke elemente poslovanja te na duže vrijeme reducirati učestalost i veličinu masovne mobilnosti tipične za avionski i cruiserski turistički promet. Također, smanjit će intenzitet automobilskog prometa zbog kompliciranog prijelaza granica i vjerojatno dužeg oporavka od ekonomskih posljedica krize. U tim uvjetima valja razmišljati o rekonfiguraciji ponude i prilagodbi novim uvjetima, a to neće moći riješiti država s paketima potpora, nego poduzetnici s dobrim idejama i tehničko-tehnološkim rješenjima. Nalazimo se pred velikim ciklusom prilagođavanja ponude autonomnim tipovima potražnje, a poduzetnici se nalaze u izazovnoj i zahtjevnoj situaciji.

Kad smo kod turizma, kako uopće putovati u koroni i postkoroni? Hoće li tzv. COVID putovnice postati neizbježna opcija…? Zaključno ​- prognoziranje u turizmu je nezahvalno, no, ipak, uzimajući sve u obzir, kakva nas turistička sezona očekuje ove godine?

– Putovanja s određenim tipovima zdravstvenih propusnica nisu novost. Potrebe za cijepljenjem i određena medicinska dokumentacija bile su, ne tako davno, obvezne. Sjetimo se sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad je valjalo uza se imati tzv. žuti karton, jer je tada u Jugoslaviji bila izbila epidemija velikih boginja. Naravno da dodatne potvrde i procedure kompliciraju turistička putovanja i naravno da će to utjecati na intenzitet turističke potražnje i turističke mobilnosti uopće. Ali civilizacija je prihvatila turističku mobilnost kao normalno stanje. Ona neće stati, ona će se adaptirati i promijeniti. Posebno zato što su na raspolaganju digitalni alati koji tu promjenu mogu podržati.

Ove se godine očekuje jedna umjerena sezona, visoko zavisna od dnevnih vijesti o stanju pandemije. Pretpostavljam da će biti na razini prošlogodišnje. No turizam za Hrvatsku nikad neće stati. Prevrijedni su resursi kojima raspolažemo i preblizu smo velikim emitivnim tržištima koja bez mora, po ljeti, više ne mogu. (D.J.)

Naša se zemlja izrazito jako oslonila na performanse turističkog sektora i normalno je da ga pokušava održati na životu u uvjetima katastrofe…

Prema relevantnim izvorima hrvatski je turizam u 2020. godini doživio pad od 47 % u broju dolazaka te pad od 39 % u broju noćenja…

Dr. sc. Saša Poljanec Borić

Također provjeri

Dr. sc. Saša Mrduljaš: Ne može Dodik računati s potporom Hrvatske u odvajanja RS-a od BiH…, 8. 1. 2024.

Portal Hrvatskog kulturnog vijeća 8. siječnja 2024. objavljuje razgovor s dr. sc. Sašom Mrduljašem pod… Pročitaj više o Dr. sc. Saša Mrduljaš: Ne može Dodik računati s potporom Hrvatske u odvajanja RS-a od BiH…, 8. 1. 2024.