Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt “Tijelo, zdravlje, prevencija: medijski konstruirani diskursi i življene kulture u doba novih ‘bio-realiteta'”. Voditelj projekta je dr. sc. Zdenko Zeman
Iako je virus po sebi ponajprije “biološki agens” (Pleyers 2020), on, kao “nevidljiva opasnost”, snažno utječe i na ljudska društva, ne samo demaskirajući već postojeće duboke socijalne podjele i nejednakosti nego i kreirajući nove distinkcije među društvenim grupama i populacijama. Pandemiju izazvanu koronavirusom nikako ne možemo tretirati kao isključivo zdravstvenu temu jer riječ je o pandemiji s dramatičnim ekonomskim, socijalnim i političkim konzekvencama koje su snažno destabilizirale postojeću i predvidljivu arhitekturu sustava i njegova uobičajenog funkcioniranja na svim razinama (Haleem, Javaid & Vaishya 2020). Od početka krize sociološka i antropološka zajednica propituju različite aspekte i dimenzije krize. Projekt inaugurira integrativni pristup koji bolest COVID-19 istražuje na tri razine: kao diskurs konstruiran kroz medije i javnozdravstvene dokumente; kao “materijalnosti i prakse” (Will 2020) prevencije i “življene kulture” (Branston i Stafford 2010); kao “neoliberalni bio-realitet” (Špoljar Vržina 2008).
U prvoj projektnoj godini fokus je na analizi diskursa i metodoloških alata razvijanih kroz kvalitativnu metodologiju (Bernard i Gravlee 2014). Uz mapiranje područja u kontekstu neoliberalizacije zdravstva, bit će provedena analiza diskursa javnozdravstvenih dokumenata, vizualnog materijala i novinskih tekstova objavljenih na dva hrvatska portala. U drugoj godini bit će provedeno istraživanje u Zagrebu s ciljem identificiranja utjecaja diskursa u sferi svakodnevnog života te kompleksnih životnih iskustava i interpretacija iz pozicija sudionika/ica istraživanja. Antropološka dionica projekta bit će proširena ciljanim analizama slučajeva i daljnjim antropološkim mapiranjem.
Projektom se daje doprinos istraživanjima socio-kulturnih aspekata i konzekvencija krize izazvane bolešću COVID-19; sudjeluje se u etabliranju nove sociološke pod-discipline; recentni procesi nastoje se razumjeti kroz konstruiranje dominantnih/marginalnih diskursa i koncepta življene kulture zdravlja; dalje se razvija koncept “neoliberalnih bio-realiteta” (Špoljar Vržina 2011, 2012) i šire se definicije područja kulture zdravlja/bolesti, razvijajući pritom i nove načine prikupljanja, sinteze i integracije podataka u kontekstu COVID-19 krize.
